EIB lani u Hrvatsku investirao 511 milijuna eura

Europska investicijska banka (EIB) lani je u Hrvatskoj sklopila ugovore o financiranju u rekordnom iznosu od 511 milijuna eura, a ukupna vrijednost zajmova EIB-a odobrenih Hrvatskoj od 2001. dosegla je 2,4 milijarde eura, rekao je na susretu s novinarima potpredsjednik EIB-a Matthias Kollatz Ahnen.

Prema sektorima, EIB je od 2001. do 2010. godine u Hrvatsku najviše uložio putem posredovanih zajmova, u ukupnom iznosu od 888 milijuna eura, što je 36 posto ukupnih plasmana. Istodobno, u promet je EIB uložio 831 milijun eura (35 posto), a u gradsku i komunalnu infrastrukturu 334 milijuna eura (14 posto). Slijede energetika sa 281 milijunom eura odobrenih zajmova (12 posto) te industrija i usluge u koje je EIB od 2001. do 2010. godine investirao 61 milijuna eura (3 posto). Od posebnih projekata u EIB-u izdvajaju 34 milijuna eura za modernizaciju i proširenje kemijske industrije Dina Petrokemija i 27 milijuna eura za izgradnju poslovnog centra u Splitu. Također, EIB je u prošloj godini odobrio zajam od 250 milijuna eura Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) za financiranje projekata malih i srednjih poduzetnika i tvrtki srednje tržišne kapitalizacije i jedinica lokalne samouprave. Potpredsjednik EIB-a izvijestio je da je tijekom prošle godine EIB osigurao 200 milijuna eura za sufinanciranje hrvatskog nacionalnog udjela u provedbi projekata koji se financiraju sredstvima iz pretpristupnih financijskih instrumenata IPA i ISPA. U narednom razdoblju EIB želi pomoći Hrvatskoj u svladavanju krize i njezinoj pripremi za članstvo u EU-u, prvenstveno za korištenje fondova EU-a, najavio je Kollatz Ahnen. EIB je, prema njegovim riječima, posebno zainteresiran za ulaganja u energetiku, promet, zaštitu okoliša i razvoj infrastrukture. Jedan od većih projekata u kojima će Banka sudjelovati je prometni koridor 5C Budimpešta - Sarajevo - Ploče, dodao je. Na pitanje razmatra li EIB financiranje gradnje Pelješkog mosta, odgovorio je da je EIB prije svega europska institucija koja financira transgranične prometne projekte te da je za EU bolje rješenje dogovor vlada Hrvatske i BiH o jeftinijem rješenju. Napomenuo je da će i Hrvatska i BiH biti članice EU-a, pa projekti poput Pelješkog mosta u tom smislu nisu logični.

Novinare je zanimalo i hoće li EIB korigirati kamatnu stopu za Hrvatsku ako pregovori za ulazak u EU ne završe prema vladinom planu. Kollatz Ahnen je odgovorio kako je datum završetka pregovora za Hrvatsku važniji u kontekstu mogućnosti što ranijeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a, nego u kontekstu kamatne stope. EIB će, dodao je, zajmove uvijek odobravati po povoljnijim uvjetima od komercijalnih.