Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Stu 2021

Edis Felić: Neka Porezna uprava sama utjeruje dug dužnika, a ne honorarci

Izvor: lider.media · Autor: Edis Felić  

Edis Felić: Neka Porezna uprava sama utjeruje dug dužnika, a ne honorarci

Nekoliko sudaca požalilo se novinarima da im Dinamo nije platio porez na honorare, zbog čega nisu mogli dobiti povrat poreza. Pitanje je zašto Porezna uprava sama ne utjeruje svoje potraživanje, što joj je mnogo lakše nego honorarcima, koji s tim nemaju ništa
Nekolicini nogometnih sudaca koji su sudili Dinamove utakmice nije uplaćen porez na honorar. To je dobar primjer (ako su medijski napisi točni) kako Porezna uprava (PU) idući linijom manjeg otpora kažnjava zapravo nedužne (što je točno). Osim što im komplicira život, praktično ih tjera da utjeruju porez od stvarnog dužnika umjesto da to rade poreznici.

U medijima je objavljeno da se nekoliko sudaca požalilo novinarima da Dinamo nije platio porez na sudačke honorare, zbog čega nisu mogli dobiti povrat poreza. Riječ je o sucima koji su sudili na utakmicama mlađih kategorija kojima je Dinamo bio domaćin. Ne želim ulaziti u to je li Dinamo zaista platio porez na honorare ili nije (kolege iz Indexa predočili su javnosti dokument koji dokazuje da nije plaćen porez), već želim staviti težište na problem koji se već godinama ponavlja kod dijela honoraraca – ili im PU skine porez s njihova neto honorara ili kao u ovom slučaju ne mogu dobiti povrat poreza.

Honorarci se trebaju (za)brinuti
Jednostavno, honorarci odrade svoj posao, isporuče robu ili uslugu i na to im sjedne njihov honorar. Oni nisu poput nas RPO-ovaca koji za svoju uslugu ispostavimo račun u bruto iznosu (plus PDV ako je RPO-ovac u PDV sustavu), korisnik naše usluge uplati nam taj bruto iznos i on s Poreznom nema ništa. Dalje mi, nakon što knjigovođe odrade svoj dio posla, uplaćujemo od tog bruto iznosa poreze i doprinose. Honorarcima pak na njihov račun sjedne neto iznos i oni su ti koje nije briga je li uplaćen porez na taj neto iznos, jer taj porez treba uplaćivati korisnik njihove usluge. U konkretnom slučaju to bi trebao biti Dinamo.

Međutim, ispada da honorarci griješe jer bi ih trebalo biti briga što se događa nakon što bude uplaćen neto iznos. Često sam ranijih godina mogao čuti od honoraraca da im je PU 'otkinuo' s njihova računa dio novca za porez jer ga nije uplatio onaj tko je trebao. Ili sam čuo nešto poput ovoga što su naveli suci. Moram priznati da u zadnjih dvije ili tri godine nisam čuo za takve probleme (što ne znači da ih nije bilo), možda i zbog toga što su ti primjeri ipak sada rjeđi. Vjerojatni su razlozi ti što je gospodarstvo ipak nešto zdravije pa tvrtke nastoje ispuniti svoje obveze, problem je pronaći dobrog majstora ili stručnjaka za neku djelatnost jer su nam svi odlepršali vani (pa je bolje da im platimo sve što ih ide), a i kultura plaćanja obveza sada je ipak na nešto višoj razini, vjerojatno zato što je i PU nešto efikasniji nego prije.

Nije pošteno
Honorarcima ni krivim ni dužnim komplicira se život jer su oni ti koji čekaju povrat poreza kao ozebli sunce. Objektivno, kako oni mogu natjerati direktora tvrtke da plati porez ako ovaj nema savjesti da to uradi. Ili pak ako u međuvremenu tvrtka dođe u tešku situaciju, primjerice u stečaju je, pa iz tog razloga ne bude plaćen porez, iako to nisu neki basnoslovni iznosi. Stvarno ne znam što je u takvoj situaciji honorarcu činiti osim da stalno zivka direktora tvrtke dovodeći se u mučnu situaciju ili pak da tuži poreznog dužnika uz objašnjenje u tužbi da zbog njega ne može doći do svoga novca, odnosno povrata poreza. A to onda komplicira i njemu situaciju jer ja mislim da se ni Zagorcima (malo šale) ne da vući po sudovima samo zato što bi, kao u ovakvim slučajevima, bili kolateralne žrtve.

Zato je moje pitanje bilo i prije, a i sada je: zašto PU prisilno ne naplati od Dinama (ako je zaista dužan porez za sudačke usluge), a ne od sudaca? PU pomoću svojih mehanizama to može napraviti mnogo lakše nego običan građanin. I na kraju krajeva, PU je taj kojem netko nešto duguje, a ne običnom građaninu. Upravo zbog toga trebao bi ministar financija promijeniti propis koji daje mogućnost Poreznoj upravi da se ne zamara previše u vezi s naplatom poreza prebacujući taj problem na nedužne honorarce. Stvarno nije pošteno!

POST SCRIPTUM

Kao što sam naveo, nije riječ o bajoslovnim iznosima (iako mogu biti visoki, ovisno o honoraru). Kako je portal Index citirao jednoga nogometnog suca koji je sudio utakmice mlađih kategorija na Dinamovu travnjaku, njemu je Porezna uprava trebala isplatiti oko tri i pol tisuće kuna kao povrat poreza. 'Međutim, Porezna uprava mu ih nije htjela isplatiti dok god Dinamo ne plati svojih oko 150 kuna poreza za utakmicu koju im je on sudio', piše taj portal. Dakle, Porezna ne želi isplatiti solidan novac prosječnom hrvatskom građaninu, kojemu on svakako može dobro doći, zbog tričavih 150 kuna. Pa da je barem sudac kriv zato što nije uplaćen porez, ne bih ništa rekao.


Komentari članka

Vezani članci

Vlada udara na visoke marže: Tvrtkama prijeti porez od 50 posto

06.11.2026.

U sklopu antiinflacijskih mjera Vlada predlaže porez na prekomjernu dobit, uz promjene oporezivanja paušalaca i turističkog smještaja

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Kad birokratski server padne, poduzetnik će možda platiti ceh

22.10.2026.

Što ako server Porezne uprave padne pa poduzetnici ne budu mogli poslati e-račune, pitanje je koje nije nimalo bezazleno

Poduzetnici u Zagrebu traže ukidanje članarina i trajne dozvole

13.10.2026.

UGP i obiteljski iznajmljivači traže manje porezno opterećenje rada, ukidanje obveznih članarina i zaštitu postojećih ulaganja

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk