Dvije Hrvatske: Sjever i istok proizvode, a Jadran trguje i poslužuje

HRVATSKU se smatra primarno turističkom državom, s dobrim razlogom. O turizmu ovisi petina ukupnog BDP-a, udio turizma u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti je daleko veći nego u drugim državama EU (uključujući one poznate po turizmu), zaposleni u turizmu čine puno veći dio ukupne zaposlenosti nego u drugim državama, a prihodi od turizma su 2023. iznosili 14.6 milijardi eura.

To ipak ne znači da je turizam važniji od industrije za gospodarstvo Hrvatske, niti je najveći generator radnih mjesta. Čak i kada se gleda samo prerađivačka industrija (industrija u užem smislu), u proizvodnji je tijekom prosinca bilo zaposleno 233.6 tisuća ljudi, a tijekom cijele godine je iz Hrvatske izvezeno 21.1 milijarda eura.

To znači kako je ideja o Hrvatskoj kao primarno turističkoj državi tek polovično istinita. Proizvodna industrija ostvaruje veći izvoz nego turizam prihoda i zaposlenih je više u industriji nego u turizmu. Ali je Hrvatska zapravo po pitanju ovisnosti o turizmu i ovisnosti o industriji oštro podijeljena država, s kontinentalnim dijelom koji ovisi o proizvodnji i obalom koja ovisi o turističkim uslugama.

Oštra podjela Hrvatske na županije koje proizvode i županije koje trguju/poslužuju
Ta činjenica se lako vidi kada se usporede županije prema tome u kojim djelatnostima njihovi stanovnici najviše rade. Ne postoji grupa djelatnosti isključivo za turizam, ali se može procijeniti na temelju broja zaposlenih u trgovini i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Jasno je da postoje dvije Hrvatske, proizvodna, koja se odnosi na kontinentalne županije, te trgovačko-uslužna u priobalnim županijama. Sve županije u istočnoj i sjevernoj Hrvatskoj imaju najviše radnika u prerađivačkoj industriji, od Vukovarsko-srijemske do Međimurske i Karlovačke.

Iznimka je Grad Zagreb, koji ima status županije, u kojem dominiraju zaposleni u djelatnosti trgovine ("Trgovina na veliko i malo..." prema DZS), te Zagrebačka županija u kojoj podjednak broj ljudi radi u djelatnosti trgovine i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Na obali dominiraju trgovina i usluge. Točnije, u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji je najviše zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a u Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj je najviše zaposlenih u trgovini.

Crna ovca je Ličko-senjska županija, gdje najviše zaposlenih radi u djelatnosti javne uprave i obrane. Proizvodnja na kontinentu, trgovina i usluge na obali, administracija u Lici. Podaci se odnose na 31. ožujka 2023., da bi se eliminirao utjecaj turističke sezone

Dvije Hrvatske
Podjela Hrvatske na industrijsko-proizvodni sjever i uslužno-trgovački jug je prirodna. Obje makroregije iskorištavaju prednosti koje imaju. Za sjevernu i sjeverozapadnu Hrvatsku to je geografska blizina nekih od industrijskih centara Europe, primarno Austrije i južne Njemačke.

Jedna od zakonitosti kod prekograničnih investicija je da kompanije, kada investiraju u druge države, to vole raditi u regijama koje su im geografski bliske. Razloga je mnogo, od smanjenih troškova prijevoza, lakše poslovne koordinacije, bržeg transfera znanja do lakše poslovne umreženosti.

Županije uz obalu imaju neupitnu komparativnu prednost za razvoj uslužnih djelatnosti, primarno turizma. U 21. stoljeću razvoj te djelatnosti ne može biti baziran samo na suncu i moru, ali su sunce i more velika početna prednost na kojoj se može graditi.

To ne znači da države uz obalu ne mogu i ne trebaju razvijati prerađivačku industriju ili da kontinentalne županije ne trebaju razvijati turizam i ostale uslužne djelatnosti. Dapače, raznolikija struktura djelatnosti stvara otpornije gospodarstvo. Uostalom, brojne države s razvijenom proizvodnom industrijom imaju snažan turistički i općenito uslužni sektor.