Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Svi 2024

Dvije Hrvatske: Sjever i istok proizvode, a Jadran trguje i poslužuje

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Dvije Hrvatske: Sjever i istok proizvode, a Jadran trguje i poslužuje

HRVATSKU se smatra primarno turističkom državom, s dobrim razlogom. O turizmu ovisi petina ukupnog BDP-a, udio turizma u ukupno ostvarenoj bruto dodanoj vrijednosti je daleko veći nego u drugim državama EU (uključujući one poznate po turizmu), zaposleni u turizmu čine puno veći dio ukupne zaposlenosti nego u drugim državama, a prihodi od turizma su 2023. iznosili 14.6 milijardi eura.

To ipak ne znači da je turizam važniji od industrije za gospodarstvo Hrvatske, niti je najveći generator radnih mjesta. Čak i kada se gleda samo prerađivačka industrija (industrija u užem smislu), u proizvodnji je tijekom prosinca bilo zaposleno 233.6 tisuća ljudi, a tijekom cijele godine je iz Hrvatske izvezeno 21.1 milijarda eura.

To znači kako je ideja o Hrvatskoj kao primarno turističkoj državi tek polovično istinita. Proizvodna industrija ostvaruje veći izvoz nego turizam prihoda i zaposlenih je više u industriji nego u turizmu. Ali je Hrvatska zapravo po pitanju ovisnosti o turizmu i ovisnosti o industriji oštro podijeljena država, s kontinentalnim dijelom koji ovisi o proizvodnji i obalom koja ovisi o turističkim uslugama.

Oštra podjela Hrvatske na županije koje proizvode i županije koje trguju/poslužuju
Ta činjenica se lako vidi kada se usporede županije prema tome u kojim djelatnostima njihovi stanovnici najviše rade. Ne postoji grupa djelatnosti isključivo za turizam, ali se može procijeniti na temelju broja zaposlenih u trgovini i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Jasno je da postoje dvije Hrvatske, proizvodna, koja se odnosi na kontinentalne županije, te trgovačko-uslužna u priobalnim županijama. Sve županije u istočnoj i sjevernoj Hrvatskoj imaju najviše radnika u prerađivačkoj industriji, od Vukovarsko-srijemske do Međimurske i Karlovačke.

Iznimka je Grad Zagreb, koji ima status županije, u kojem dominiraju zaposleni u djelatnosti trgovine ("Trgovina na veliko i malo..." prema DZS), te Zagrebačka županija u kojoj podjednak broj ljudi radi u djelatnosti trgovine i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Na obali dominiraju trgovina i usluge. Točnije, u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji je najviše zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a u Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj je najviše zaposlenih u trgovini.

Crna ovca je Ličko-senjska županija, gdje najviše zaposlenih radi u djelatnosti javne uprave i obrane. Proizvodnja na kontinentu, trgovina i usluge na obali, administracija u Lici. Podaci se odnose na 31. ožujka 2023., da bi se eliminirao utjecaj turističke sezone

Dvije Hrvatske
Podjela Hrvatske na industrijsko-proizvodni sjever i uslužno-trgovački jug je prirodna. Obje makroregije iskorištavaju prednosti koje imaju. Za sjevernu i sjeverozapadnu Hrvatsku to je geografska blizina nekih od industrijskih centara Europe, primarno Austrije i južne Njemačke.

Jedna od zakonitosti kod prekograničnih investicija je da kompanije, kada investiraju u druge države, to vole raditi u regijama koje su im geografski bliske. Razloga je mnogo, od smanjenih troškova prijevoza, lakše poslovne koordinacije, bržeg transfera znanja do lakše poslovne umreženosti.

Županije uz obalu imaju neupitnu komparativnu prednost za razvoj uslužnih djelatnosti, primarno turizma. U 21. stoljeću razvoj te djelatnosti ne može biti baziran samo na suncu i moru, ali su sunce i more velika početna prednost na kojoj se može graditi.

To ne znači da države uz obalu ne mogu i ne trebaju razvijati prerađivačku industriju ili da kontinentalne županije ne trebaju razvijati turizam i ostale uslužne djelatnosti. Dapače, raznolikija struktura djelatnosti stvara otpornije gospodarstvo. Uostalom, brojne države s razvijenom proizvodnom industrijom imaju snažan turistički i općenito uslužni sektor.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj trenutno oko 200 tisuća stranih radnika: Domaći zaposlenici ključ su njihove integracije na radnom mjestu

20.05.2024.

„Procjenjuje se da u Hrvatskoj trenutačno radi dvjesto tisuća stranih radnika. Izuzetno je važna njihova integracija u tvrtke, ali i naše društvo. Kako bi se u tome uspjelo, rukave trebaju zasukati poslodavci i državne institucije.“, poruka je to odaslana

Više od pet i pol milijardi dolara slilo se u Hrvatsku iz inozemstva prošle godine

20.05.2024.

Prema podacima organizacije Globalno partnerstvo znanja o migracijama i razvoju KNOMAD, koja djeluje uz podršku Svjetske banke i Europske komisije, njihov udjel u BDP-u neke države može biti značajan te je primjerice evidentirano da je udio doznaka u BDP-

Veće plaće u turizmu neće spriječiti iseljavanje. Konobar bi morao imati oko 2.000 eura

17.05.2024.

Dakako, takav iznos djeluje pomalo šokantno na ostatak hrvatske radne scene. Također, a to je logika koja se tiče prije svega poslodavca, zbog čega bi konobari trebali biti zadovoljni s plaćama od oko tisuću eura, ako su cijene kave, piva i ostalih najviš

Pelješac i ove godine sve zanimljivija destinacija za turiste

17.05.2024.

Turističke brojke u predsezoni na krajnjem jugu Hrvatske obećavaju nove sezonske rekorde. Pelješac je i ove godine sve zanimljivija destinacija. Radi se na proširenju smještajnih kapaciteta, jer se za nadolazeće ljeto traži krevet više.

Krk Premium Camping Resortu by Valamar nagrada za najbolji kamp u Hrvatskoj

17.05.2024.

Vodeća europska kamping organizacija ACSI dodijelila je Krk Premium Camping Resortu by Valamar nagradu za najbolji kamp u Hrvatskoj, odnosno Award for Best Campsite in Croatia, u kategoriji Best Campsite 2024.

Tag cloud

  1. 2599 članka imaju tag turizam
  2. 2456 članka imaju tag hrvatska
  3. 1573 članka imaju tag svijet
  4. 1239 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1856 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1248 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1417 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 666 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 492 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 468 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor