Dva vizionara rade zračne robote, neki stanu u dlan, neki mogu prevesti teret od Korčule do Lastova: iza njih stoje dva faksa i EU

Zamislite da ste poljoprivrednik, pa umjesto za traktor, sjednete u ljetnu ležaljku u debeloj hladovini, a onda umjesto vas dron obavi prskanje kulture na vašem polju. Vaš jedini napor je da pritisnete dvaput tipku start - stop. Ili, recimo, da ste poštar koji čamcem vozi poštu između dva otočića na Jadranu, da sjedne na obalu i paket pošalje kolegi koji čeka na drugom kopnu.

Otprilike su tako razmišljala dva mlada znanstvenika, dr.sc.Denis Kotarski, predavač i znanstveni suradnik na Veleučilištu u Karlovcu i njegov kolega doc.dr.sc. Petar Piljek, docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje su skupa nekada dijelili studentske klupe. No, oni su bili prijatelji od osnovne škole, a bliski suradnici postali su tijekom aktualnih znanstvenih karijera.

Taj spoj prijateljstva i znanstvene znatiželje iznjedrio je vrijedan projekt koji se službeno zove: "Istraživanje i razvoj specijaliziranih multirotornih bespilotnih letjelica", vrijedan je 6,3 milijuna kuna od čega je 85 posto stiglo iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Nositelj mu je Denisov poslodavac, Veleučilite u Karlovcu, partner je Petrov - zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje. Njime je dvojac naumio unaprijediti "sustave kojima se koriste bespilotne letjelice u misijama nadzora, prikupljanja podataka, logistike, pametne poljoprivrede s ciljem povećanja efikasnosti sustava i šire upotrebe bespilotnih letjelica".

Projekt je trebao trajati 34 mjeseca i završiti prije nekih mjeseca dana, no zbog kašnjenja u nabavci opreme zbog kombinacije hrvatske birokracije i svjetske pandemijske krize, to se malo odužilo, ali se uspješan kraj nazire. On je već donio neke od zacrtanih benefita, uređenu znanstveno - istraživačku infrastrukturu, objavljene znanstvene radove, dvije patentne prijave, posao za tri mlada znanstvenika i administrativnog voditelja projekta te zajedničku spin off kompaniju, odnosno "nusprodukt" bi trebalo biti poduzeće za istraživanje, koje će nastaviti djelovati u sklopu karlovačkog Veleučilišta.

Najvažniji produkt je velika letjelica, koju će koristiti zagrebački FER u svojim daljnjim istraživanjima. Sa manjim letjelicama koje su napravili testirali su preciznost, primjerice gibanje u svim smjerovima bez nagiba, u kojem slučaju bi se samostalno zakretali motori s propelerima, što im je jedan od prijavljenih patenata. Drugi je sklop koji omogućuje testiranje u laboratoriju, troosni zglob za testiranje u sigurnim uvjetima.

- Poseban je dio vezan uz softver, implementacija nekih programskih rješenja, a treći za algoritme koji tu letjelicu voze, tu smo implementirali neka rješenja koja bi omogućila letjelicama da mogu letjeti u raznim vremenskim uvjetima, da budu otpornije ne neke poremećeja, vjetar je tu najizazovnija nepogoda, jer utječe na dinamiku - kaže Denis.