Dužnicima upola manje rate već od prosinca?

Iako su prve procjene govorile da će rate kredita dužnicima u švicarskim francima biti smanjene za oko osam posto, konačno rješenje Ministarstva financija govori da bi za koji mjesec one mogle biti i prepolovljene.

Kako se može iščitati iz predloženog zakona, nakon provedene konverzije, dužniku će se smanjiti glavnica kredita nešto manje nego se ranije računalo (oko 30 posto), ali će mu zato rate biti manje. Razlog tome je korištenje “preplaćenog iznosa” za smanjenje budućih anuiteta, a ne glavnice kredita. U prijedlogu zakona stoji da će ratu kredita koja dospijeva u eurima dužnik moći umanjiti do 50 posto, “sve dok se preplata u potpunosti ne iskoristi”.
Hitni rokovi

Koliko će dugo klijent imati te umanjenje rate, ovisi o tome koliko je i je li uopće preplatio svoj kredit u usporedbi s eurskim. U slučaju da kalkulator pokaže kako su neki dužnici u francima platili manje nego da su se odlučili zadužiti u eurima, oni će s bankom morat dogovoriti način na koji će pokriti taj manjak.

Zakon propisuje iznimno kratke rokove za realizaciju cijele operacije, nekako do početka izbora, pa bi prvu prepolovljenu ratu kredita neki dužnici mogli imati već u prosincu. Stupanje zakona na snagu predviđeno je 30. rujna, a već u roku od 45 dana banke moraju potrošaču dostaviti izračun konverzije, “preporučenom pošiljkom, uz povratnicu”, sa stanjem na dan 30. rujna. No, prije nego uopće objave kalkulator na svojoj web stranici, banke moraju pribaviti mišljenje ovlaštenog revizora ili sudskog vještaka da je on izrađen u skladu sa zakonom.

Uz izračun konverzije, pošiljka banke klijentima mora sadržavati i sve tražbine, te jasan pregled svih promjena tako da dužniku bude potpuno jasan konačni rezultat: izračun preostale glavnice, iznos preplate ili manje uplaćeni iznos.

Svoju odluku o tome prihvaćaju li prijedlog konverzije ili ne, dužnici će banci morati dostaviti u roku od 30 dana, što proizlazi od sredine studenog do sredine prosinca. Ukoliko ne prihvate prijedlog banke, nastavljaju otplaćivati kredit po ugovorenim uvjetima. Pri definiranju samih rokova Ministarstvo financija očito se nije mnogo zamaralo činjenicom mogu li ih banke realno ispuniti, već je u prvom planu bio datum izbora. O velikoj žurbi govori i to da je prijedlog zakona odaslan na uvid zainteresiranim institucijama u večernjim satima u petak, a njihovo očitovanje trebalo je biti na stolu Ministarstva financija već u ponedjeljak.
52.000 pogođenih

Zakon će na kraju obuhvatiti sve neotplaćene kredite u francima koji su sklopljeni od 1. siječnja 2000., uključujući i one koji premašuju zakonski limit za pomoć potrošačima od milijun kuna, a procjene govore da je otprilike riječ o 52.000 građana.

Iz teško razumljivog teksta napisanog na četiri stranice može se zaključiti da će se konverzija provesti na način da se početna glavnica u CHF-ima izračuna u eurima, po tečaju na datum isplate kredita i po kamatnoj stopi koja je vrijedila za kredite u eurima.

Banke mogu računati na poreznu povlasticu, pa će prilikom predaje prijave poreza na dobit moći priložiti i sažetak izračuna konverzije. Država će im trošak konverzije priznati kao rashod, tako da će njihova dobit biti umanjena.

No, prilično je izgledno da banke u idućim godinama teško mogu računati na dobit. Ministarstvo financija ne daje procjene koliko će stajati primjena zakona, ali sve upućuje na to da je riječ o trošku čije je posljedice teško sagledati.
Banke imaju svoj izračun

Iako je HNB izračunao da bi trošak konverzije mogao banke stajati 5,5 do šest milijardi kuna, izračuni samih banaka pokazuju da je on veći za oko 2,5 milijardi kuna. Sve dok banke budu poslovale s gubitkom, proračun će biti bez prihoda od poreza na dobit, a procjenjuje se da je riječ o iznosu od oko 1,5 milijardi kuna. K tome, devizne rezerve središnje banke smanjit će se za oko milijardu eura.

Pritisnut izbornim rokovima, ministar financija Boris Lalovac nije mario za detalje, pa će pravno upitni zakon donijeti olakšanje svim dužnicima u francima koji još otplaćuju kredit, bez obzira na to za što su ga uzeli. Vrijeme će pokazati u kojoj će mjeri trošak snositi svi drugi, među ostalim kroz poskupljenje kredita.

Glavne točke prijedloga: rok za odluku 30 dana

- zakon se primjenjuje na kredite sklopljene od 1. siječnja 2000. do danas koji nisu otplaćeni i koje banka nije prisilno naplatila; obuhvaćeni su i krediti iznad milijun kuna

- konverzija se izačunava na način da se početna glavnica u CHF-ima izračuna u eurima, po tečaju na datum isplate kredita, kao da se taj tečaj primjenjivao na kredite u eurima

- umjesto početno ugovorene kamatne stope u francima, primjenjuje se kamatna stopa za kredite u eurima

- početno utvrđen otplatni plan zamjenjuje se novim na temelju kojeg se izračunavaju novi anuiteti u eurima

- ako je ukupno uplaćeni iznos veći od onog koliko bi dužnik platio da je imao kredit u eurima, preplaćeni iznos će se koristiti na način da se budući dospjeli obroci u eurima mogu umanjiti do najviše 50 posto, sve dok se u potpunosti ne iskoristi preplata; preplata se računa po tečaju na dan 30. rujna

- iznos preplate ne umanjuje iznos preostale neotplaćene glavnice u eurima, a ako je dužnik uplatio manje, o načinu namire dogovara se s bankom

Obveze banke

- mora izraditi kalkulator za izračun konverzije i pribaviti mišljenje ovlaštenog revizora ili sudskog vještaka da je u skadu sa zakonom; potrošaču omogućiti uvid u povijesno kretanje kamatnih stopa i tečajeve

- u roku od 45 dana nakon stupanja Zakona na snagu moraju potrošaču dostaviti izračun konverzije, sa stanjem na dan 30. rujna, a on mora sadržavati jasan pregled svih promjena iz kojih je razumljiv način izračuna preostale glavnice, iznos preplate ili manje uplaćeni iznos

- prihvaća li prijedlog konverzije ili ne, potrošač se mora izjasniti u roku od 30 dana; ako ga ne prihvati, otplata se nastavlja prema ugovorenim uvjetima