Državni utjecaj i nedostatak podataka otežavaju život analitičara

Kako se financijska kriza krajem prošle godine počela opasno približavati Hrvatskoj, tako su se prognoze različitih analitičara o smjeru domaćeg gospodarstva počele sve pažljivije pratiti u medijima.

Gotovo nije bilo analitičara koji u javnost nije izlazio s procjenama kretanja BDP-a. Vrijeme je odmicalo, prognoze postale sve češće, a gospodarska kriza odjednom se nije učinila tako dalekom kako su to iz Vlade htjeli uvjeriti javnost, pa su i procjene posljedično počele bivati sve pesimističnije.

Analitičari su u posljednje vrijeme osjetili potrebu naglašavati kako su njihova najnovija predviđanja revidirana u odnosu na prethodne prognoze jer se gospodarski pokazatelji mijenjaju iz dana u dan, i to na sve lošije.

Osim toga, potezi Vlade koje malo tko očekuje i koji više izgledaju kao vatrogasna mjera, kako su je nazvali analitičari Privredne banke Zagreb, dodatno mijenjaju perspektive analitičara koji više ne znaju što ih čeka iza ugla kreatora makroekonomske politike. Tako su analitičari Raiffeisen banke u svojim najnovijim kvartalnim analizama naveli da ove godine očekuju pad BDP-a 4,5 posto, uz dodatak da bi se vrlo lako moglo dogoditi da on bude i veći. "U trenutačnim uvjetima ne iznenađuju česte promjene ekonomskih prognoza na gore, ne samo u Hrvatskoj, nego i u razvijenim državama.

Specifična situacija

Situacija u Hrvatskoj je, mogli bismo reći, specifična odnosno pod većim utjecajem države jer je njezina uloga također znatno veća nego kod razvijenih tržišnih ekonomija. Stoga potezi Vlade odnosno fiskalne politike više utječu na naše procjene", kaže Zrinka Živković Matijević, ekonomska analitičarka Raiffeisen Consultinga.

Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, tvrdi da cijela istočna Europa statističke preciznosti. "Istočna Europa nema dovoljno statističke stabilnosti da bi se dobili pravi podaci pa je zato promjenjivost prilikom izrade predviđanja veća", tvrdi Stojić. Primjećuje da pojedini analitičari u istočnoj Europi često proizvoljno tumače neke podatke, što dovodi do različitih tumačenja, ali i rezultata. Gotovo svi tvrde da česte promjene u predviđanjima i sve lošiji pokazatelji nemaju utjecaja na odluke stranih ulagača. "Nove (lošije) prognoze ipak ne bi trebale utjecati na stav investitora u Hrvatsku", kaže Živković Matijević, a s njom se složio i Stojić.

Postavlja pitanje na koji način analitičari računaju i iz kojih podataka izvlače rezultate koje gotovo svakoga tjedna šalju u javnost. Nedavno su se predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda trebali ispričavati nakon što su potpuno promašili u svojim procjenama u vezi s golemom prezadužešću istočne Europe koja je, prema njima, bila samo na korak od provalije bankrota.

"Ispričavamo se, pogriješili smo u izračunu", posipali su se pepelom predstavnici MMF-a. Iako mnogi domaći analitičari tvrde da je opisivanje tehnike i metodologije izračuna prilično dosadno za medije, Zrinka Živković Matijević pokušala je objasniti: "Prognoze kretanja BDP-a rade se analizom njezinih sastavnih komponenti kao što su osobna potrošnja, državna potrošnja, investicije, neto izvoz te naposljetku zalihe.

Svaka od njih zavisna je varijabla koja ovisi o kretanju niza drugih čimbenika, a to su kretanja u realnom sektoru kao što je industrijska proizvodnja ili trgovina na malo.

Namet jača kunu

Mnogo toga ovisi i o financijskom sektoru (kreditna aktivnost banaka, kretanja na tržištima kapitala), kretanja na tržištu rada (zaposlenost/ nezaposlenost, neto odnosno bruto plaće), mjere monetarne i fiskalne politike, međunarodnog okruženja (uvoz, izvoz, gospodarstva naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera ili najvažnijih emitivnih tržišta).

Prilikom procjene rasta/pada BDP-a uzimaju se u obzir svi navedeni čimbenici i ugrađuju u postojeći model, razvijen kao interni alat Direkcije za ekonomska istraživanja. Kao glavni izvor podataka koriste se službene statistike nadležnih institucija poput Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, HNB-a, Ministarstva financija, ali i prognoze i podaci ostalih članica grupe u kojoj analitičari rade.

Osim toga, mnogi od njih već su neko vrijeme uključeni u dugu kolonu stručnjaka koji su upozoravali Vladu što čeka hrvatsko gospodarstvo ako se ne sreže potrošnja i ne krene s ozbiljnim reformama. To su zadnji napravili analitičari PBZ-a koji su kazali da najnoviji krizni namet na plaće hrvatskih građana nema nekog smisla ako se odmah i bez odgode ne krene u reformu gospodarstva.

"U trenutačnim je uvjetima najvažnije omogućiti provođenje gospodarske politike u smislu smanjenja proračunskog deficita i njegova financiranja na inozemnim tržištima, jer bi i u slučaju postojanja sredstava na domaćem tržištu financijske potrebe države poticale istiskivanje ostalih sektora s izvora financiranja, te gomilanje dospjelih nenaplaćenih potraživanja i produbljivanje nelikvidnosti u sustavu. Ostaje međutim prioritet kreatora gospodarske politike sređivanja odnosno smanjenja rashodne strane proračuna s obzirom na neodrživost dosadašnje državne potrošnje", kaže Zrinka Živković Matijević.

Osim što je šira javnost ogorčena novim nametom te se pita hoće li nakon njega zaista doći do potrebnih reformi, stručna javnost postavlja pitanje hoće li dovesti do pada potrošnje, a time i pada proizvodnje. Na to je pitanje pokušao odgovoriti Stojić, koji ne smatra da bi to nužno trebalo voditi u pad makroekonomskih pokazatelja.

"Najnovije mjere Vlade ne trebaju nužno voditi u negativnost. Naime, porezni namet mogao bi se odraziti najviše na trgovačke lance koji će morati smanjivati svoje marže, jer 5 milijardi kuna nije mala stavka. Osim toga, povećanje PDV-a moglo bi voditi smanjenju uvoza koji bi se mogao ogledati u poboljšanju vanjskotrgovinske bilance, što naposljetku kao rezultat ima jačanje kune", zaključuje Stojić.