Državni proračun: mirovine pojele poreze

Proračunski prihodi u prva dva mjeseca ove godine iznosili su 16,08 milijardi kuna što znači da su u odnosu na siječanj i veljaču protekle godine manji za 87,2 milijuna kuna ili za 0,5 posto. Kad je riječ o rashodima oni su potkraj veljače iznosili 19,7 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 1,2 milijarde kuna ili 6,4 posto.

U Ministarstvu financija napominju da je dio prihoda iz siječnja uplaćen u državnu blagajnu 1. ožujka jer je obveza uplate poreza na dobit i poreza na dodanu vrijednost (PDV) zadnji dan u mjesecu, a u veljači je to, kao i u siječnju, bila nedjelja. Da to nije mala razlika, potvrđuje podatak da je 1. ožujka samo po osnovi PDV-a uplaćeno oko 300 milijuna kuna. Kada bi se taj iznos pribrojio, državna blagajna bila bi u blagom suficitu u usporedbi s prošlom godinom.

Porast rashoda od 1,2 milijarde kuna najvećim se dijelom odnosi na mirovine i zdravstvo, za koje je država u prva dva mjeseca izdvojila devet milijardi kuna. Kako su prihodi od doprinosa smanjeni za 417 milijuna kuna, tako se povećao udjel poreznih prihoda u financiranju tih dviju stavki. Za mirovine je ukupno izdvojeno 5,8 milijardi kuna, od čega je 3,1 milijardi prikupljeno doprinosima, a 2,7 milijardi transferirano je iz proračuna. Doprinosima za zdravstveno osiguranje prikupljeno je 2,8 milijardi kuna, pa je država morala posegnuti u proračun po još 373 milijuna, kako bi pokrila ukupne troškove od 3,2 milijarde. Posebni porezi uvedeni prošlog ljeta u prva su dva mjeseca državi donijeli 410 milijuna kuna, čime je više nego nadoknađen pad prihoda od ostalih poreza, pa je po osnovi svih poreza država u plusu za oko 23 milijuna kuna. Najviše je, očekivano, podbacio PDV, za gotovo 200 milijuna, a potom prihodi od trošarina, koji su manji za 83 milijuna.

U Ministarstvu financija naglašavaju kako je nemoguće projicirati dosadašnji pad doprinosa na cijelu godinu, u obzirom na veliko sezonsko zapošljavanje u Hrvatskoj. Zbog toga još nema govora o mogućem rebalansu proračuna, iako ga nitko isključuje. Na porast rashoda sigurno će utjecati izdavanje jamstva brodogradilištu 3. maj, kao i ustupci poljoprivrednicima, koji bi državu mogli stajati između 250 i 300 milijuna kuna. Rashodi za zaposlene u prva su dva mjeseca smanjeni za 147,5 milijuna kuna, ali je ta ušteda izgubljena zbog porasta materijalnih rashoda za 251 milijuna kuna. U toj se stavci, među ostalima, kriju dodatna sredstva za vojsku i policiju (ukupno 114 milijuna kuna) te 54,6 milijuna kuna više za zatvore i sudove.

Subvencije su povećane za 184 milijuna kuna, od čega gotovo 150 čine poticaji poljoprivrednicima. Razne pomoći porasle su za čitavih pola milijarde kuna, a i tu se skrivaju troškovi predsjedničkih izbora (75, 2 milijuna), kao i 206,6 milijuna kuna više u fondu izravnanja za decentralizirane funkcije. Naknade građanima i kućanstvima porasle su za 192,3 milijuna kuna, čemu se najviše pridonijele mirovine (271,7 milijuna kuna više) i naknade za nezaposlene (117, 3 milijuna kuna više), dok je porast ublažilo smanjenje tih rashoda u zdravstvu za 215,5 milijuna kuna. Zanimljivo je da je za porodiljne naknade u siječnju i veljači isplaćeno 49,7 milijuna kuna više, dok su rashodi za dječji doplatak smanjeni za 18,5 milijuna.

Financijski rashodi države (kamate) u prva su dva mjeseca smanjeni za 116,6 milijuna kuna, na 991 milijun. U Ministarstvu financija, međutim, ističu da je to tek privremeno smanjenje, jer se u ožujku očekuje rast troškova kamata.