Država za neradni petak daje 200 milijuna kuna

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) objavio je upute i obrasce za podnošenje zahtjeva poslodavaca za subvencioniranje skraćenog radnog tjedna. Svi zainteresirani poslodavci koji žele koristiti potporu za radnike obuhvaćene skraćivanjem radnog vremena od danas mogu podnijeti zahtjev, a prema uputama što ih je državna burza za zapošljavanje objavila, obrasci se dostavljaju HZZ-u prema sjedištu poslodavca ili sjedištu "organizacijske jedinice" što znači da se zahtjevi za potporu mogu dostaviti u svakoj ispostavi, odnosno područnoj službi burze.

Potporu za skraćeni radni tjedan ne mogu koristiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poslodavci koji se prema posebnim propisima koje uređuje područje državnih potpora smatraju poslodavcima u teškoćama kao i poslodavci koji koriste potpore za zapošljavanje. Prema zakonu o potporama za skraćeni radni tjedan, koji će vrijediti do kraja 2010. godine, poslodavci u dogovoru sa sindikatima mogu skratiti radni tjedan do 32 sata i za to dobiti potpore države u visini razlike doprinosa. HZZ je u svojim uputama izračunao i koliko bi okvirno potpore iznosile.

Primjerice, na bruto plaću prije skraćivanja radnog vremena od 3,5 tisuća kuna, mjerom subvencioniranja do 20 posto razlike doprinosa, poslodavcu bi se isplatila potpora od 227,15 kuna, koliko iznosi razlika doprinosa na i iz plaće prije i poslije skraćivanja radnog vremena. Istovremeno, radnik samac kojem se subvencionira 10 posto razlike neto plaće, primio bi potporu od 40,10 kuna, odnosno 61,39 kuna koliko iznosi 13 posto za radnika koji uzdržava dijete. Ukupno bi, tako, potpora na bruto plaću od 3,5 tisuća kuna iznosila 267,25 kuna, odnosno 288,52 kune ukoliko radnik uzdržava dijete. Na minimalnu plaću, koja je prije skraćivanja radnog vremena iznosila 2.814 kuna, isplaćena potpora bila bi 209,92 kune. Da bi uopće koristili subvenciju za, uglavnom neradni petak, tvrtke trebaju zadovoljiti cijeli niz uvjeta. Među ostalim i da 2007. godine, dakle prije krize, nisu poslovale s gubitkom.

U Vladi procjenjuju da bi potporama moglo biti obuhvaćeno oko 250 tisuća radnika, a za njih je obustavljanjem dijela mjera poticajnog zapošljavanja i rezanjem naknada za nezaposlene osigurano oko 200 milijuna kuna. No, pitanje je uopće hoće li itko i koristiti potpore za skraćeni radni tjedan. Dio poslodavaca u proizvodnji, posebno izvoznici, već su odavno posegnuli za skraćivanjem radnog tjedna i bez potpora države. Zakonske subvencije, koje bi trebale spriječiti da oko 50 tisuća industrijskih radnika završe na burzi, teško će ispuniti svoju svrhu. To tvrde i sindikati i poslodavci.