Država štedišama dala 206 milijuna, u proračun se vratilo 447 milijuna kn

Sustav poticanje stambene štednje u Hrvatskoj je na prekretnici, stambeni krediti štedionica financirani iz domaće dugoročne štednje i uz fiksne kamatne stope, a 17.386 kreditnih ugovora sklopljenih od 2006. do 2008. godine ukazuje na veliku aktivnost, pa je upravo sada vrijeme za poticanje rada stambenih štedionica, rečeno je na okruglom stolu Hrvatske udruge banaka o sustavu stambene štednje u Hrvatskoj, na kome su sudjelovali i predstavnici stambenih štedionica te Ministarstva financija.

Tom prilikom Velimir Šonje, ekonomski analitičar, predstavio je studiju „Ocjena učinaka i perspektiva stambene štednje u Hrvatskoj“, koja pokazuje pozitivne procjene za poslovanja samih štedionica, poticanje stanogradnje, ukupne ekonomske i gospodarske aktivnosti, kao i za državni proračun.

Štedi 600.000 građana
Naime, isplata od 206 milijuna kuna, koliko je lani iz proračuna za stambene poticaje sjelo na račune štediša, rezultirala je poreznim učinkom od 447 milijuna kuna, dakle dvostruko više od inicijalnih izdataka.

Uz to, ekonomski učinak, odnosno dodana vrijednost u 2008. godini iznosila je 0,19 posto BDP-a, oko 640 milijuna kuna, a ta se sredstva mogu povezati s aktivnostima stambenih štedionica, kazao je Šonje.

Naglasio je i to kako potencijal sustava da se učinak dodatno poveća još uvijek nije iskorišten, jer je u Hrvatskoj u sustav stambene štednje uključeno oko 600.000 članova, odnosno oko 14 posto populacije, tri puta manje nego u Češkoj, u kojoj čak 55 posto stanovnika štedi za stan.

Posljednjih godina u lokalnoj upravi sredstva su se trošila na različite modele poticanje stanogradnje, kazao je Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, istaknuvši kako se taj novac mogao puno bolje iskoristiti kroz poticaje za stambenu štednju građana. Kao preporuke za razmatranje, Zoran Bohaček, predsjednik HUB-a, predložio je povećanje sadašnjih poticaja za stambenu štednju.