Država 'nagrađuje': Evo kolika će mirovina biti za rad do 72. godine života

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju je uz širenje mogućnosti rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine, ojačana i 'bonifikacija' mirovina za dulji rad. Tako su ukinuta ograničenja od najviše pet godina produljenog rada, ali i minimalnih 30 godina staža. To znači da svi koji ostanu raditi nakon 65. godine života, mogu računati na povećanje

Nove izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju donijele su niz promjena. Jedna od važnijih i često kritiziranih je mogućnost rada uz mirovinu.

Naime, dosad je bilo moguće raditi samo na pola radnog vremena uz primanje punog iznosa mirovine, a odsad je moguće raditi i na puno radno vrijeme - ali uz pola mirovine.

Iako je ova mjera naišla na kritike oporbe i umirovljeničkih predstavnika, koji upozoravaju da je mirovina stečena zahvaljujući doprinosima od rada na puno radno vrijeme, zbog čega ne vide smisao u 'uskraćivanju' pola iznosa mirovine, treba reći kako su dosad pravo na ovakav kombinirani oblik rada i mirovine imale neke skupine starijih sugrađana umirovljenih po posebnim propisima.

Povećanje broja zaposlenih umirovljenika
S obzirom na nove zakonske mogućnosti rada, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) očekuje da će u 2026. godini 8811 umirovljenika iskoristiti mogućnost rada u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena nakon 65. godine života uz isplatu 50 posto mirovine.

Resorno Ministarstvo rada i socijalne politike projicira da će broj umirovljenika koji će iskoristiti mogućnost rada uz mirovinu porasti na više od 53.000 u 2028. godini. Uz to, očekuje se da će do 2028. godine njih gotovo 6000 nastaviti obavljati obrt nakon navršene 65 godine uz isplatu pola mirovine, što je također nova zakonska mogućnost.

Bonifikacija za dulji rad
No, što se tiče starijih osoba koje rade, jedna važna promjena već je stupila na snagu. HZMO, naime, bilježi i 40.053 osiguranika starijih od 65 godina. To su osobe koje nisu prekidale svoj radni odnos, unatoč dobi, već i dalje rade te uplaćuju doprinose.

Njima je država još omogućila 'bonifikaciju', odnosno povećanje mirovine od 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu, ali za najviše pet godina. Sad tog ograničenja nema, kao niti onoga koje je uvjetovalo da bonifikaciju mogu ostvariti samo osobe s više od 35 godina staža.

Prije ove mini-reforme, maksimalno povećanje mirovine iznosilo je 27 posto. No, limita sad nema, pa svi koji će nastaviti raditi nakon 65., pa i nakon 70. godine života, mogu računati na nešto višu mirovinu kad je odluče primati.

Poslovni dnevnik piše kako je procjena vladajućih da bi ove izmjene trebale povećati mirovine u prosjeku za 40 eura. Plan je, kako je ranije istaknuo resorni ministar Marin Piletić, do 2028. godine doći do prosječne mirovine od 800 eura.