Drvna biomasa interesantna strancima i špekulantima

Obnovljivi izvori energije dio su posljednjih resursa koji se još djevičanski nude u svoj svojoj izvornoj kvaliteti pa bi ih svi, od općina i gradova, drvoprerađivača i elektroprivrednih tvrtki mogli i trebali bolje iskoristiti za regionalni razvoj – kaže direktor Drvnog klastera Marijan Kavran, koji dodaje da regionalni karakter i slična problematika u svim zemljama regije sugeriraju potrebu izrade zajedničke strategije kojom bi se ubuduće Bruxellesu lakše prezentiralo čime raspolažemo i kamo želimo, možemo i trebamo ulagati. U registru OIEKPP Ministarstva gospodarstva trenutačno je više od 70 evidentiranih projekata koji su u procesu gradnje na šumsku i drvnu biomasu.Više od 10 milijardi eura u idućih će se 10 godina uložiti u energetski sektor u jugoistočnoj Europi, od čega najmanje trećina u obnovljive izvore energije (OIE).

Pritom se najviše misli na energiju sunca i vjetra. No, ne treba podcjenjivati ni drvnu biomasu, prednosti koje su u nas široj javnosti još prilično nepoznate i nedovoljno se promiče njezino korištenje, ali je i te kako dobra "lokalna" alternativa sve skupljim svjetskim energentima, kažu u Drvnom klasteru Delnice, koji danas u Slavonskom Brodu organizira regionalnu konferenciju na temu biomase i njezinih pozitivnih učinaka na gospodarstvo, regionalni razvoj i lokalnu samoupravu JIE. Poput svega što u nas valja, i potencijale OIE, pa tako i biomase, u nas najviše prepoznaju stranci, među kojima i mnogi i špekulanti. Računaju, naime, na izdašne europske potpore za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a kako u nas još ne postoje zakonski mehanizmi koji bi regulirali stjecanje prava na kupnju biomase prema izgrađenosti i kapacitetima projekta, neki žele tek "zauzeti" prava na gradnju postrojenja ili na kupnju biomase kako bi ih ulaskom RH u EU preprodali na globalnom tržištu. Neki stručnjaci pretjeruju u procjenama o količini od 3 do 5 milijuna tona biomase godišnje dovodeći u zabludu mnoge potencijalne ulagače koji misle da im je dovoljno 20.000 kuna da registriraju poduzeće i dobiju pravo na iskorištavanje biomase. No stvarni je potencijal, tvrde u drvnoj industriji, 700 tisuća tona drvnog otpada od oko 2 mil. kubika drva, koliko godišnje prođe kroz njihove strojeve, te oko 600 tisuća tona šumskih ostataka.

Koliko je cijenjena u svijetu, možda najbolje govori činjenica da je na europskom tržištu cijena biomase u posljednje dvije godine skočila 30%, budući da je energetski sektor zbog velikih potpora takvim projektima u EU izdašno plaća. Zbog nedovoljne informiranosti o OIE, posebice drvenim peletima, 10-ak hrvatskih proizvođača za koje država još nije pronašla model sufinanciranja kupnje peletnih kotlova danas izvozi čak 97%, 250 tisuća tona peleta godišnje, a nakon što drvna industrija polovicu otpada iz pogona iskoristi za proizvodnju toplinske energije, i on kamionima ide u Pečuh, Klagenfurt, Ljubljanu, Trbovlje... gdje očito bolje znaju kako na njemu zaraditi.