Dok se Marić hvali viškom u državnoj kasi, vi plaćate najveće poreze na svijetu

MINISTAR financija Zdravko Marić pohvalio se viškom u proračunu što je, kako kaže, prva godina u od samostalnosti u kojoj su javne financije završile u plusu. To zapravo i nije posve točno jer je proračun imao višak 1994. godine i nakon toga 1998., kada je tadašnji ministar financija Borislav Škegro uveo PDV i završio u plusu od 1,9 milijardi kuna.

PDV je glavni punjač proračuna, a među najvišima je u svijetu

Iako je višak u javnim financijama na prvi pogled dobra vijest, ako znamo da je najveći prihod proračuna porez na dodanu vrijednost i da smo sa stopom od čak 25 posto u samom svjetskom vrhu, jasno je da su Marićev "uspjeh" platili građani.

"U petak smo zaključili riznicu i platili sve uneseno u sustav. Godina 2017. bila je povijesno uspješna. Konačne podatke ćemo imati na proljeće, kad će DZS i HNB objaviti službene podatke uz verifikaciju Eurostata, no možemo reći da smo u odnosu na originalni plan od 5 milijardi ostvarili bolji rezultat, s prihodovne i s rashodovne strane. Ali sad smo prvi put od 2009. povećali plaće, indeksirali mirovine, ostvarili uštede na kamatama i drugo. Posebno treba spomenuti kad se sve zbroji u državni proračun, proračun opće države u 2017. bio je u suficitu. Dakle, ostvarili smo višak prihoda nad rashodima. To je prvi put od kada mjerimo i pratimo po europskoj metodologiji, a prema mojim saznanjima i prvi put od naše neovisnosti i samostalnosti", rekao je Marić u razgovoru za HRT.

Službeni podaci o prihodima i rashodima proračuna za 2017. godinu još uvijek nisu objavljeni, a nismo dobili ni neslužbene podatke koje smo tražili od Ministarstva financija. No postoje podaci za prvih deset mjeseci iz kojih je vidljivo da smo za porez na dodanu vrijednost uplatili preko dvije milijarde više nego 2016. godine.

Tako je u prvih deset mjeseci prihod države od PDV-a iznosio 37,8 milijardi kuna, dok je u istom razdoblju ove godine taj iznos bio 40,3 milijarde kuna.

Ugostiteljima PDV dignut na 25 posto

Rastu prihoda od PDV-a osim rasta potrošnje sasvim sigurno doprinijela je i Marićeva porezna "reforma" kojom je ugostiteljima PDV podignut s 13 na 25 posto, što je najveća porezna stopa na Mediteranu.

Iako se Ministarstvu financija valjda visoki PDV čini kao dobar potez jer "uzmemo novac turistima", mnogo razvijenije zemlje upravo u ugostiteljstvu (i turizmu) drže niske stope poreza. Ne zato što su gluplji od Marića a on pametniji od njih, nego zato što znaju da ti sektori angažiraju veliki broj ljudi i tako povoljno utječu na zaposlenost.

Španjolska, Italija i Francuska imaju PDV na ugostiteljstvo 10 posto, Cipar 9 posto, Portugal 13 posto itd. Ako odemo sjevernije i tamo ćemo vidjeti niske stope PDV-a za ugostitelje pa tako Austrija ima stopu od 10 posto, Nizozemska samo 6 posto, Švedska 12 posto, Poljska 8 posto itd.

Prije dva mjeseca Marić je planirao manjak u proračunu

Točni podaci o prihodima i rashodima države još uvijek nisu objavljeni, tako da nismo sigurni ima li značajnijih ušteda na rashodnoj strani, ali prilično je nejasno što se točno dogodilo u posljednja dva mjeseca, s obzirom na to da je početkom studenom vlada usvojila rebalans proračuna s drugačijim brojkama u odnosu na ovo o čemu sada Marić priča.

Prije samo dva mjeseca u rebalansu su planirani prihodi od 122,3 milijarde, rashodi od 126,7 milijardi te manjak od oko 4,3 milijarde kuna.

Konačni podaci bit će poznati u travnju

Umjesto neslužbenih podataka o prihodima i rashodima proračuna, iz Ministarstva financija poslali su nam sljedeći odgovor:

"Ministar financija izjavio je za Hrvatsku televiziju prvog dana nove 2018., kako je proračun opće države, po europskoj metodologiji, prvi put od kad se mjeri tom metodologijom, godinu završio u suficitu, čime će se javni dug dodatno smanjiti s 82,7% u 2016. na oko 78% BDP-a u 2017., umjesto prvotno očekivanih 79,6%. Na ovakvo kretanje fiskalnih rezultata utjecale su i prihodna i rashodna strana proračuna. Na bolje punjenje proračuna, između ostalog, utjecala je i porezna reforma.

Gore rečeni zaključci proizlaze iz preliminarnih procjena o izvršenju koje je Ministarstvo financija prikupilo od jedinica sektora opće države, te sa sigurnošću možemo tvrditi da je proračun opće države za 2017. godinu prema ESA 2010 metodologiji u suficitu.

U ovom trenutku konačne brojke o izvršenju državnog proračuna, izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave kao i svih ostalih jedinica koje ulaze u obuhvat sektora opće države prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 još nemamo.

Konačne podatke imat ćemo u travnju ove godine nakon što Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka izrade Fiskalno izvješće koje su dužni poslati Eurostatu.

Nakon njihova odobrenja, Fiskalno izvješće sa svim podacima obuhvata sektora opće države objavljuje se u drugoj polovici travnja 2018.

Što se tiče državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika, preliminarne podatke o njihovom izvršenju iskomunicirat ćemo krajem siječnja dok ćemo preliminarne podatke o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave imati u veljači.“