Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lip 2014

Dok je zajmova i stipendija, skupi studij ne odbija studente

Izvor: liderpress.hr · Autor: Vanja Figenwald  

Dok je zajmova i stipendija, skupi studij ne odbija studente

Zaključak istraživanja o utjecaju visine školarine na razinu upisa u visokoobrazovne ustanove jedan je od kontroverznijih u inače bogatom opusu raznovrsnih istraživanja Europske komisije.

Izvješće objavljeno ovaj tjedan pokazuje da povećani iznos školarina ne utječe negatvino na upise u visokoškolske ustanove, čak ni kod studenata slabijeg imovnog statusa, ako su balansirane potporom u obliku stipendija ili zajmova. Tek veći porast školarina rezultira slabijom razinom upisa, a načelni negativni efekt povišenih školarina očituje se kod starijih studenata.

Oprezni zaključci Studija ‘Imaju li promjene u dijeljenju troškova utjecaj na ponašanje studenata i visokoškolskih institucija’ analizirala je učinak promjena u visini školarina u devet zemalja s različitim sustavima financiranja u proteklih 15 godina, uključujući Austriju, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Mađarsku, Poljsku, Portugal i Južnu Koreju. Istraživanje su proveli njemački Deutsches Zentrum für Hochschul-und Wissenschaftsforschung (DZHW) i Higher Education Strategy Associates (HESA) iz Kanade.
U istraživanju, financiranom novcem Komisije, navodi se da povišene školarine nemaju uočljive negativne efekte na upis na fakultete, čak ni u nižim socioekonomskim skupinama. Kakve učinke ima izlazak s fakulteta u debelom dugu, primjerice, istraživanje nije razmatralo, kao ni brojne druge faktore izravno povezane s tom problematikom. Unatoč činjenici da u većini proučavanih zemalja nije bilo većeg efekta, recentni podaci iz Engleske pokazuju povezanost povišene školarine s razinom upisa starijih studenata, premda je prerano donijeti konačne zaključke u tom pogledu.

Naći ravnotežu Nadalje, stipendije i zajmovi presudni su za umanjivanje posljedica povišenih školarina, posebice u ranjivim skupinama, što je osobito vidljivo u zemljama u kojima školarine igraju veliku ulogu, poput Engleske, Kanade i Južne Koreje. U istraživanju koje nije imalo nikakvu ambiciju uzeti širu sliku u razmatranje, a koja izravno utječe i na ponuđene teze, premda je očito dio opsežnije i kontroverzne rasprave, zaključuje se da je ravnoteža između potpora studentima i školarina iznimno bitan faktor u određivanju politike školarina. S druge strane, studija je pokazala i da uvođenje školarina ne znači nužno kvalitetnije obrazovanje, kao i da školarine u javnim institucijama ne utječu izravno na bolju prilagodbu tih institucija potražnji (razvijanje novih programa i kolegija, primjerice).
Studija je naručena u sklopu Komisijina programa modernizacije obrazovanja u EU, no u svojim zaključcima ne zagovara konkretne sustave financiranja, za koje uostalom i nije mjerodavna Komisija, već individualne države članice.


Komentari članka

Vezani članci

Plaće učitelja najviše u Danskoj, Hrvatska među najgorima u Europi

14.10.2026.

Prosvjedi u Francuskoj ponovno su, među ostalim, skrenuli pozornost na plaće učitelja. Njihova primanja uvelike se razlikuju diljem Europe, a istraživanje OECD-a “Obrazovanje na prvi pogled 2026.” otkriva i gdje su najviše, odnosno najmanje plaćeni.

Obrtnicima dodijeljeni ugovori za naukovanje ukupno vrijedni 1,25 milijuna eura

06.10.2026.

Ugovori ukupno vrijedni 1,25 milijuna eura za naukovanje učenika za obrtnička zanimanja kod sto obrta i poduzetnika, dodijeljeni su u ponedjeljak.

Studenti u Požegi rade vlastito vino i sve su konkurentniji na hrvatskom tržištu

02.10.2026.

Studenti Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi sudjeluju u cijelom procesu proizvodnje vina, od vinograda do marketinga i prodaje. Vinum Academicum tako znanje iz učionice povezuje s tržištem, gastronomijom i lokalnim gospodarstvom.

Potražnja za instrukcijama raste i do 20 posto: Koliko stoji jedan sat

29.09.2026.

Matematika je i dalje najtraženija, cijene kreću od 15 eura, a AI već mijenja tržište instrukcija, posebno među studentima

Hrvatska dobila 929 novih majstora, prednjače elektroinstalateri i frizeri

13.07.2026.

U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana majstorski ispit položilo 929 majstora, od čega od početka ove godine njih 424, objavila je u četvrtak Hrvatska obrtnička komora (HOK).

Tag cloud

  1. 2936 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1541 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 722 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk