Dogovor o klimi na rubu propasti

Kako se UN-ova konferencija o klimi približava kraju, sve su veće tenzije između zemalja u razvoju i industrijskih giganta, pa su u ponedjeljak zemlje u razvoju zaprijetile bojkotom skupa, što bi u konačnici značilo i propašću konferencije. Naime, predstavnici zemalja u razvoju obustavili su sudjelovanje u radnim skupinama na konferenciji, pa ih je dansko predsjedništvo na dramatičnoj sjednici pokušalo uvjeriti da se ipak vrate i sudjeluju u radu konferencije.

Razlog bojkota je nejasna situacija koja će nastupiti poslije Protokola iz Kyota, prije svega vezano za obaveze industrijski razvijenih zemalja. Siromašne zemlje traže veće garancije da će bogati smanjiti emisiju stakleničkih plinova i nakon isteka Protokola iz Kyota, a u protivnom prijete napuštanjem konferencije. Predstavnici afričkih zemalja su zaprijetili da neće sudjelovati na završnom dijelu skupa ako ne dobiju garancije da će bogate zemlje ići prema smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Predstavnici afričkih zemalja su ponovili zabrinutost da će zbog klimatskih promjena mnoge zemlje biti ugrožene, a da bi najteže posljedice mogle trpjeti upravo najsiromašnije zemlje. Koriste se i teške riječi, poput »ubojstva Kyota«, a organizatori svim silama pokušavaju nagovoriti predstavnike afričkih zemalja da se vrate za konferencijski stol, tri dana prije samog finala konferencije. Kubanski predsjednik Raul Castro je kazao da je već sada jasno da sporazuma neće biti i da zemlje Latinske Amerike trebaju same postići sporazum.

Istovremeno s bojkotom zemalja u razvoju dolazi i najava iz Kine da neće možda pristati na financiranje razvijenih zemalja u borbi protiv globalnog zatopljenja. »Financijska sredstva za napore zemalja u razvoju pravna su obaveza«, izjavio je pomoćnik ministra vanjskih poslova He Yafei, ali i najavio mogućnost da Kina možda u svemu neće sudjelovati. »Ne očekujemo da novac curi iz SAD-a, Velike Britanije i ostalih zemalja prema Kini«. Kina se zauzima da industrijske zemlje snose »povijesnu odgovornost«, na način da smanje emisiju stakleničkih plinova, ali i pomognu siromašne zemlje u borbi protiv klimatskih promjena.

Ni inicijativa Europske unije da osigura 2,4 milijarde eura godišnje nije naišla na neko posebno oduševljenje u Kopenhagenu, jer je ocjena zemalja u razvoju da je to tek kap u moru i da sredstva za tu svrhu moraju biti mnogo veća.

U Kopenhagenu kruže već prvi nacrti raznih dokumenata koji bi trebali biti usvojeni, ali to sve nema pravu težinu dok ne doputuju i glavni lideri zemalja svijeta. Mnogi se ipak bave pitanje »postkyota«, kad će Protokol iz Kyota 2012. prestati vrijediti i kada će trebati donijeti novi, obvezujući dokument. Ocjena je da su i eksperti »puni nepoznanica«. Za mnoge je cijeli skup u Kopenhagenu »nemoguća misija«, a najviše odgovora bit će od utorka nadalje, kad u Kopenhagen stignu i glavne zvijezde, od predsjednika Obame nadalje.