Dobavljači se boje odmazde trgovaca, pristiglo je samo 14 anonimnih dojava

Kada je u prosincu 2017. Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom stupio na snagu, vladalo je vrijeme predugih rokova naplate te odnosa trgovaca i otkupljivača, odnosno prerađivača i proizvođača koji su vapili za uređenjem, a tzv. trgovački reket diktirao je mjesto na polici.

Gotovo godinu i pol kasnije kao njegov pozitivan učinak navodi se da je uredio i skratio rokove plaćanja na 30 odnosno 60 dana. Dosad su odnosi u tom lancu, a zbog njihove jake pregovaračke snage, bili na strani trgovaca i otkupljivača te bili bitno narušeni, i to Zakon stavlja pred veliki izazov. No, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, Zakon nije, kako su neki najavljivali, doveo do rasta cijena jer ne donosi nove namete za dionike u lancu.

Pomaka ima

- Pomaka ima. Napravljen je prvi korak u uvođenju reda. Ako ništa, bar postoji institucija - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), gdje se može napraviti prigovor. Prije niste znali kome se žaliti - kaže o prvim učincima Zakona u praksi član Izvršnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

Od primjene Zakona, AZTN je otvorio 202 predmeta.

- Riješena su 93, u 32 su pokrenuti upravni postupci, a u 78 se utvrđuju indicije za pokretanje postupaka po službenoj dužnosti - ističu u AZTN-u. Prve postupke po službenoj dužnosti protiv trgovaca, prerađivača ili otkupljivača pokrenuo je u lipnju 2018., a pretpostavke su da će oni prosječno trajati od devet do 12 mjeseci.

- U 32 upravna postupka AZTN je s odredbama Zakona suočio najveće trgovačke lance u nas i mnoge otkupljivače poput NTL-a, Kauflanda, Plodina, Lidla, Ultragrosa, Slavonije Županja, Fermoprometa, Žita, PPK-a Valpovo, Vindije, Moslavina voća, Agro golda, Setovia voća i Jasenske - ističu u Agenciji kojoj su dobavljači dosad uputili samo 14 anonimnih prijava jer očito ne žele biti stranka u postupku ili svjedok, a zbog mogućeg gubitka ili problema u poslovanju s trgovcima, otkupljivačima. Tako ATZN dosad ni jedan upravni postupak nije pokrenuo na formalni zahjev stranke, dobavljača, svi su pokrenuti po službenoj dužnosti. Jedna "anonimka" pod povećalo je u lipnju 2018. stavila jednu pivovaru, pa je pokrenut postupak po službenoj dužnosti gdje su se "mjerila" i mjesta na polici njezinih i drugih proizvoda, kao i rashladni uređaji (u ugovoru). No AZTN nije utvrdio uvjete za pokretanje postupka protiv te pivovare.

- Pitanje je koliko ljudi znaju o tome, što prijaviti, što je nepoštena trgovačka praksa. Očito je i bojazan prijavljivati, koliko je zajamčena anonimnost, a očito očekuju i da više institucije djeluju nego oni sami - komentira Brlošić i dodaje kako poljoprivrednike najviše "žuljaju" žitarice, jesu li svi troškovi njihova otkupa realni.

Od 109 otvorenih predmeta njih 78 odnosi se na ispitivanje stanja na tržištu prodaje upravo žitarica, mandarina, lubenica i ostalog sezonskog voća. U svibnju 2018. Agencija je od 31 trgovca zatražila ugovore s dobavljačima, analizirano ih je 150, a u 30-ak su pronađene sporne ili nejasne odredbe. Neki od postupaka, ocjenjuju u AZTN-u, kojemu je u proračunu za provedbu Zakona osigurano 1,6 milijuna kuna, već bi bili okončani da nije bilo 2,5-mjesečnog zastoja u radu Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, izazvanog kašnjenjem imenovanja većine članova, pa se prva rješenja očekuju krajem prvog ili početkom drugog tromjesečja 2019.
Promjena odnosa

Krajem veljače sastao se saborski Odbor za poljoprivredu na tematskoj sjednici o provedbi Zakona kada je ukazano da je u odnosima velikih dobavljača i trgovačkih lanaca još uvijek moguće pronaći nepoštene prakse, uglavnom vezane uz povrat proizvoda i plaćanje mjesta na polici, no tada je ujedno rečeno da postoje situacije koje to iznimno dopuštaju.

- Primjenom Zakona došlo je do rasterećenja proizvođača od neizvjesnosti koje su prije imali u odnosu s kupcima, a posebno u odnosu prema komotnom ponašanju trgovaca u pogledu (raskida) ugovora, prebacivanja svih rizika na dobavljače i drugo. Onemogućena je i netransparetna praksa naplate raznih naknada poput raznih bonusa - navode u Ministarstvu te poručuju da je došlo do promjene odnosa u kojima su trgovci prešli na sustave ugovaranja tzv. neto-neto cijene, a koje su niže od prije ugovorenih cijena na koje su naplaćivali razne bonuse i naknade od proizvođača.

- U tim okolnostima proizvođači bar na razini neto-neto cijena imaju čišće i transparentne poslovne odnose i jasna očekivanja po ispostavljenom računu trgovcu - ističu u Ministarstvu.

Visoka je cijena nepoštene trgovačke prakse. Prema procjenama Europske komisije, mala i srednja poduzeća koja se bave poljoprivredom i preradom hrane u EU-u zbog nepoštenih trgovačkih praksi godišnje izgube 2,5 - 8 milijardi eura.
Visoke su i kazne za kršenje Zakona u Hrvatskoj. Trgovcu i otkupljivaču/prerađivaču AZTN utvrđuje i izriče upravno-kaznene mjere koje su za iznimno teške povrede - prodaja ispod nabavne cijene do pet milijuna za pravnu, a do 2,5 milijuna kuna za fizičku osobu. Teške povrede - kršenje svih ostalih nepoštenih trgovačkih praksi su do najviše 3,5 milijuna za pravnu, a do 1,5 milijuna za fizičku osobu.

Zaštita malih, srednjih i srednje velikih dobavljača
Zabranjuju se u EU-u i prakse poput vraćanja neprodanih proizvoda dobavljaču ne plativši prethodno za njih, prisiljavanja dobavljača da plaćaju oglašavanje proizvoda, zaračunavanja mu za skladištenje ili uvrštavanje proizvoda u ponudu robe te prisiljavanja dobavljača da plaća troškove popusta, osim ako to nije prethodno dogovoreno u ugovoru o isporuci. Utvrđen je i postupak podnošenja pritužbi koji kaže kako će se dobavljačima hrane dopustiti da podnesu pritužbe ako su utemeljene, čak i ako se nepošteno trgovanje odvijalo u nekoj drugoj zemlji EU-a. Za rješavanje pritužbi, istragu i rješavanje slučajeva zadužena bi bila nacionalna tijela za izvršenje zakonodavstva. Novim će se pravilima zaštititi male, srednje i srednje velike dobavljače s godišnjim prometom manjim od 350 milijuna eura.

Nezakonite prijetnje odmazdama
Europski parlament odobrio je nova pravila EU-a za zaštitu poljoprivrednika od nepoštenih trgovačkih praksi. U objavi za medije stoji da su na crnu listu stavljene nepoštene prakse poput kašnjenja u plaćanju za isporučene proizvode, kasnih jednostranih otkazivanja ili retroaktivnih promjena narudžbi, odbijanja kupca da potpiše ugovor s dobavljačem i zloporabe povjerljivih informacija. "Novim pravilima nezakonitima će postati prijetnje dobavljačima odmazdama kao što su uklanjanje njihovih proizvoda iz ponude ili zakasnjela plaćanja kako bi ih se kaznilo za podnošenje pritužbi", stoji u objavi EP-a koja se nastavlja tvrdnjom da kupcima više neće biti dopušteno tražiti da dobavljač plaća za kvar ili gubitak proizvoda do kojeg dođe u poslovnim prostorima kupca, osim ako su izazvani nepažnjom dobavljača, niti bi dobavljači trebali plaćati troškove pritužbi potrošača.