Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2010

Do ulaska u EU čekovi bi mogli nestati iz upotrebe

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivan Smirčić  

Do ulaska u EU čekovi bi mogli nestati iz upotrebe

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je znatno smanjena upotreba čekovnih blanketa, a glavni razlog tome je što banke svojim klijentima nude debitnu karticu računa - Maestro karticu, kao instrument raspolaganja sredstvima po računu, koji je praktičniji u korištenju. Iako se trend korištenja čekova znatno smanjio, banke ne namjeravaju ukinuti iz svoje ponude čekove dokle god postoji zanimanje za njihovo korištenje. Broj izdanih čekova smanjuje se iz godine u godinu ne samo u Hrvatskoj, nego je takva praksa i u europskim zemljama. Najdalje je otišla Velika Britanija, koja je nedavno donijela odluku o ukidanju čekova, i to nakon više od 300 godina, koliko su se čekovi koristili. Čekovi se, međutim, neće ukinuti »preko noći«, nego će se korisnicima omogućiti da plaćaju do potkraj 2018. godine.

Međutim, treba podsjetiti na to da je zakonska mogućnost korištenja čekova zapravo zamjena za plaćanje gotovinom, a ne za obročno, kreditno plaćanje. U Hypo banci kažu su čekovi sredstvo plaćanja i trgovcima su prihvatljivi dok god za njih jamče banke. No, u Hrvatskoj je česta praksa nepoštivanje Zakona o čeku, koji definira da je izdavanje čekova bez pokrića kazneno djelo (izdavatelj odgovara za njega). Osim toga, i namjena čekova u Hrvatskoj je specifična u odnosu na njegovu namjenu u svijetu, objašnjavaju u Hypo banci. U nas se čekovi, naime, uglavnom koriste za veće kupnje na rate (obično je riječ o bijeloj tehnici, računalima, pokućstvu). Dakle, za beskamatnu odgodu plaćanja.

Iako će čekovi ostati u ponudi banaka, u Hypo banci pretpostavljaju da će do ulaska Hrvatske u EU nestati iz opticaja, s obzirom na to da ih trgovci neće primati jer neće imati jamstvo. U Zagrebačkoj banci kažu kako se korištenjem Maestro kartice klijent više ne mora brinuti o tome ima li ili ne čekovne blankete kod sebe, a pri korištenju ne mora ništa ispisivati. Pri njezinom korištenju, automatski se na prodajnom mjestu provjerava pokriće na računu, čime se osigurava autorizacija pokrića za isplatu. Time korisnik tekućeg računa izbjegava rizik da izda ček za koji naknadno nema pokrića. U Zabi je izdavanje čekova dodatno umanjeno uvođenjem usluge Maestro obročnog plaćanja, kojom se klijentima omogućava plaćanje Maestro karticom u više obroka bez kamata i naknada. Napominju da je ček po svojoj prirodi rizičan instrument što se tiče krivotvorenja, krađe i prijevara. Iako većina klijenata Zabe ne podnosi zahtjeve za izdavanje novih čekova, oni će i dalje biti Zabinoj ponudi. U Raiffeisen banci (RBA) pak iz godine u godinu primjećuju pad korištenja čekova građana.

U Erste banci ističu da se u skladu s razvojem financijskog tržišta razvijaju i novi oblici plaćanja, što čekove, zasigurno, kao instrument plaćanja potiskuje u drugi plan. Stalan porast broja korisnika charge kreditnih kartica ili kreditnih kartica vezanih uz revolving kredit, utječe na smanjenje broja klijenata koji koriste čekove, dodaju u Erste banci. No, ni ta banka zasad nema u planu ukidati čekove.

Kartica za kupnju na rate zamjenjuje čekove
I u Privrednoj banci Zagreb kažu da uvođenjem suvremenijih instrumenata raspolaganja čekovi tekućih računa građana već godinama bilježe silazni trend upotrebe. Danas se još koriste za bezgotovinsko plaćanje roba i usluga na prodajnim mjestima. PBZ je krajem 2006. uveo proizvod Maestro na rate, kojim se karticom tekućeg računa omogućava obročna otplata kupljene robe i usluga na prodajnom mjestu s instaliranim POS uređajem banke. Može se plaćati na tri do 12 rata bez kamate i naknade za građane. Zaključuju da je proizvod »Maestro na rate« dodatno značajno smanjio upotrebu čekova.


Komentari članka

Vezani članci

Cijene goriva divljaju diljem Europe, Hrvatska se još i dobro drži. Evo zašto

29.07.2026.

Europa se ponovno suočava s rastom cijena goriva zbog situacije u Hormuškom tjesnacu, dok podaci pokazuju da su razlike među državama članicama Europske unije znatne. Srećom, Hrvatska je u donjem dijelu liste...

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Buljan: Novi nameti poskupjet će online kupnju, trošak će snositi potrošači

02.07.2026.

Novi fiksni carinski namet na pakete iz zemalja izvan Europske unije, iako je zamišljen kao obveza platformi i prodavatelja, u konačnici će najvjerojatnije platiti potrošači.

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk