Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2009

Do 1. srpnja nova tvrtka za trgovanje prirodnim plinom

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Do 1. srpnja nova tvrtka za trgovanje prirodnim plinom

Kao što se i očekivalo, Ina će zbog činjenice da je mađarski Mol postao njen najveći suvlasnik uskoro ostati bez najvećeg dijela već godinama neisplativog biznisa s prirodnim plinom. Taj proces je već započeo prodajom jedinog hrvatskog podzemnog skladišta prirodnog plina Okoli za 514 milijuna kuna državnoj tvrtki Plinacro. Nastavit će se izdvajanjem tvrtke za trgovanje plinom koja će najkasnije do 1. srpnja preuzeti opskrbu hrvatskih potrošača i uvoz plina, pa tako i Inin ugovor o uvozu plina od ruskog Gazproma do 2010. Ujedno će kupovati cjelokupnu količinu plina proizvedenog u Hrvatskoj.

Njeni bi ravnopravni suvlasnici, prema najavama iz Vlade, (ako pristanu) mogli biti: HEP, Plinacro, kutinska Petrokemija, Gradska plinara Zagreb (kao najveći od 37 distributera u Hrvatskoj) i država, a otkupna cijena će, uz ostalo, ovisiti i o količinama plina s kojima će raspolagati u tom trenutku.

Tako će Ini u Hrvatskoj za nekoliko mjesec, kad taj proces završi, ostati samo istraživanje i proizvodnja tog sve popularnijeg energenta. Kako je Mol nakon uspješno provedene javne ponude s 47,16 posto dionica postao najveći suvlasnik Ine, izdvajanje plinskog biznisa, kao strateški važne djelatnosti, u druge domaće tvrtke Vladi će omogućiti kontrolu nad opskrbom plinom i njegovim skladištenjem, ključnim poslovima važnima za sigurnost opskrbe potrošača.

Istodobno će, prema riječima predsjednika Uprave Mola Zsolta Hernadia, prebacivanje trgovanja i skladištenja plina u druge tvrtke pozitivno utjecati na bilancu Ine. Naime, u tom je dijelu poslovanja zbog višegodišnjeg neusklađivanja domaćih blokiranih cijena s tržišnima Ina gubila velike prihode. Vlada se za izdvajanje trgovanja i skladištenja plina iz Ine odlučila ne samo zbog strateške važnosti te djelatnosti za redovnu opskrbu potrošača, nego i zato što će im to omogućiti da još nekoliko godina kontroliraju cijene plina i njihovo započeto usklađivanje sa sada puno višim tržišnima.

Stručnjaci, naime, upozoravaju da bi promjena Inine vlasničke strukture, u kojoj je Vlada prvi put izgubila dosadašnju vodeću ulogu, bez takvih poteza mogla dovesti u pitanje sigurnost opskrbe potrošača, kao i najavljeno postupno usklađivanje cijena plina s tržišnima. Jer Mol kao privatna kompanija, za razliku od Vlade, nema razloga zašto bi plin prodavao ili skladištio po cijeni nižoj od tržišne, što Ina zbog blokade tih cijena u Hrvatskoj radi već godinama.

Plinacru će preuzimanje jedinog skladišta plina olakšati brigu o osiguranju stabilnosti hrvatskog plinskog sustava i omogućiti preuzimanje dugoročne kontrole nad njegovim razvojem. Da im to istodobno, zbog dosadašnjih nerealnih cijena, ne donese i financijske probleme, trebao bi spriječiti novi tarifni sustav za skladištenje plina čija bi primjena trebala početi početkom travnja.

Plinacro će imati novca za nužna ulaganja
Nakon što je Plinacro preuzeo Inino skladište plina Okoli, a bit će, prema najavama, i jedan od suvlasnika nove tvrtke za trgovanje plinom, pitanje je hoće li imati dovoljno novca za nužna velika ulaganja, na primjer u nova plinska skladišta? »Hoće jer je izrađen novi tarifni sustav za skladištenje plina. U njemu će biti predviđeni troškovi za upravljanje skladištem, realni povrat ulaganja te izdvajanje kapitala za nove investicije. U slučaju da Plinacro ipak neće imati dovoljno kapitala, ako će morati ulagati u još neke razvojne programe, onda će im pomoći Vlada tako da preuzme otplatu dijela kredita (do 214 milijuna kuna) za kupnju Okola, što će im omogućiti dodatna ulaganja«, kaže potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Kod toga je, kaže, realno prvo očekivati gradnju drugog podzemnog skladišta plina kraj postojećeg, što Plinacru omogućava činjenica da je već od Ine preuzeo postojeće skladište Okoli. »Strateška važnost takvih skladišta najbolje se vidjela kod nedavne plinske krize«, ističe Polančec.

Kućanstvima tržišne cijene od 2012.
»Hrvatskim zakonima, najvećim dijelom već usklađenima s europskima i međunarodnim propisima koje je Hrvatska prihvatila, predviđeno je da svi povlašteni kupci koji mogu birati dobavljača (industrija priključena izravno na transportni sustav) od 2011. plaćaju tržišnu cijenu plina, a svi ostali, dakle tarifni kupci (tu spadaju i kućanstva), od 2012. godine«, kaže Polančec.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska trpi visoku inflaciju zbog neusklađenih mjera vlasti

07.11.2025.

Analitičari poručuju da je ključ u zajedničkom djelovanju Vlade i HNB-a, jer bez toga nema kontrole nad inflacijom

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Udvostručen kapacitet LNG terminala, slijedi završno testiranje

24.10.2025.

Plutajuća jedinica za prihvat, skladištenje i uplinjavanje, odnosno LNG brod vratio se i vezao za terminal u Omišlju nakon ugradnje dodatnog modula za uplinjavanje u turskom brodogradilištu. Kapacitet hrvatskog LNG-a sada je udvostručen.

Izračun novih cijena plina od 1. listopada. Stručnjak: ‘Prosječnom kućanstvu račun će u godinu dana biti 40 eura viši’

18.09.2025.

Cijena nabave pala je za dva eura, a trošak distribucije se povećao za 1,5 eura, pa bi bez ukidanja subvencija plin pojeftinio

Ina pokrenula proizvodnju plina na novoj bušotini pokraj Novske

23.07.2025.

Eksploatacijsko polje Jamarice nalazi se otprilike 100 kilometara jugoistočno od Zagreba. Bušotina JAM-183 uspješno je izbušena 2022. godine na dubinu od 2.079 metara.

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor