Poduzetnički portal · Članak
14 Stu 2014
Djeco, školujte se vani i s tim znanjem ovdje pokrenite promjene!
Izvor: liderpress.hr · Autor: Vedran Antoljak
Mnogi ljudi vjeruju da je obrazovanje temelj za razvoj i napredak društva. Pogledamo li povijesno, sveučilišta su bila središta mnogih društveno-gospodarskih promjena, naprimjer hrvatsko proljeće, egipatska revolucija te mnogi drugi događaji koje su pokrenuli studenti i profesori.
Je li obrazovanje u Hrvatskoj spremno predvoditi promjene u društvu?
Škole u raskoraku sa stvarnošću Vjerujem da bi većina nas željela da odgovor bude pozitivan. Cilj obrazovanja u srednjim školama, na sveučilištima, fakultetima ili u bilo kojim obrazovnim ustanovama nije naučiti nas samo znanju nego povećati našu sposobnost razvoja talenata i uporabe znanja. Očekuje se da nakon završenog obrazovanja osoba mora biti opremljena sposobnostima za početak vođenja uspješnog života. Obrazovanje također ima zadatak otkloniti iluzije i zbunjenost i omogućiti nam racionalan i jasniji pogled na svijet; trebalo bi izgraditi našu samosvijest i nadahnuti nas te naučiti boljem razmišljanju. Obrazovanje nam pomaže pročistiti vlastita uvjerenja i osposobiti nas da znamo slušati i razumjeti uvjerenja i stajališta drugih.
Nažalost, mnogo toga upućuje na to da se obrazovanje u Hrvatskoj ne prilagođava potrebama stvarnog svijeta i da takvo kakvo jest ne može stvoriti buduće lidere promjena. Iz srednjih škola, posebno iz gimnazija, izlaze maturanti koji u prosjeku imaju relativno visoku razinu općeg znanja. Oni nam elokventno mogu objasniti sve o Pitagorinu poučku, ruskim piscima ili latinskim nazivima biljaka. Međutim, ta ista darovita djeca koja su uspješno završila srednjoškolsko obrazovanje nemaju pojma o tome što su porezi i zašto ih je važno plaćati, tko i kako puni proračun, zašto glasujemo ili pak kako funkcionira bankovni sustav.
Donedavno su mnogi građani polagali velike nade u Sveučilište u Zagrebu kao predvodnika potrebnih promjena u hrvatskom društvu i potencijalno središte poticaja za provedbu nužnih reformi u mnogim područjima društveno-gospodarskog života. Međutim, nakon inauguracije novog rektora tog sveučilišta teško je više vjerovati u takvo što.
Liberalizacija obrazovanja Naime, njegov inauguracijski govor, koji je javnost očekivala s velikim zanimanjem, mnoge je podsjetio na božićnu poslanicu kardinala Bozanića, a izlaganje o budućnosti obrazovanja u Hrvatskoj bilo je vrlo slično govorima Stipe Šuvara od prije tridesetak i više godina. Taj govor nema mnogo zajedničkoga s energijom, nadahnućem i voljom za napredak kakve nalazimo u govorima rektora vodećih svjetskih sveučilišta. Također, rektorov cilj da Sveučilište u Zagrebu s 564. mjesta na ljestvici svjetskih sveučilišta ‘unaprijedi’ na petstoto dovoljno govori o skučenim ambicijama. Ti dojmovi upućuju na to da je malo vjerojatno očekivati da će najveća obrazovna organizacija u Hrvatskoj postati temelj za stvaranje promjena usmjerenih prema osuvremenjenju društva.
Što učiniti? Liberalizacija obrazovanja zasigurno je dobar prvi korak kojim bi se otvorio dodatni prostor za stvaranje središta izvrsnosti koja mogu potaknuti promjene i ponuditi obrazovne alternative kao, naprimjer, američki Singularity University. Osuvremenjenjem kurikula svih razina obrazovnog sustava i uklanjanjem diskriminacije privatnog obrazovanja u odnosu na javno može se osigurati bolje osposobljavanje za buduće lidere promjena i uspostaviti pošten, tržišno orijentiran obrazovni sustav.
Bolje prilike izvan Hrvatske Do tada mnogi se roditelji kojima djeca završavaju srednju školu susreću s izazovom što im preporučiti, kako i kamo dalje. Iako emocionalni dio svakog roditelja želi zadržati djecu u blizini, racionalni dio poziva se na ključnu roditeljsku ulogu: osposobiti ih za samostalan život i pronalaženje najboljih prilika. Nažalost, ma koliko mi šutjeli o tome, bolje su prilike za obrazovanje naše djece izvan Hrvatske. Stoga bi trebalo promijeniti aktualnu paradigmu o školovanju u Hrvatskoj koje je osnovica za karijeru u inozemstvu. Dakle, djeco, istražite prilike za stipendije za studiranje u inozemstvu; osposobite se, skupite drugačije poglede, svladajte vještine i zatim se vratite i s tim znanjem pokrenite promjene u hrvatskom društvu!
Komentari članka
Vezani članci
HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto
20.07.2026.Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).
Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja
19.07.2026.Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra
Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe
16.07.2026.Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom
Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište
16.07.2026.Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj
Hrvatska dobila 929 novih majstora, prednjače elektroinstalateri i frizeri
13.07.2026.U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana majstorski ispit položilo 929 majstora, od čega od početka ove godine njih 424, objavila je u četvrtak Hrvatska obrtnička komora (HOK).
Tag cloud
- 2886 članka imaju tag turizam
- 2728 članka imaju tag hrvatska
- 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1818 članka imaju tag svijet
- 1405 članka imaju tag ict
- 1582 članka imaju tag poljoprivreda
- 2009 članka imaju tag financije
- 544 članka imaju tag krediti
- 1665 članka imaju tag izvoz
- 1323 članka imaju tag trgovina
- 1360 članka imaju tag industrija
- 1263 članka imaju tag investicije
- 1086 članka imaju tag zapošljavanje
- 1089 članka imaju tag menadžment
- 702 članka imaju tag tehnologija
- 1185 članka imaju tag EU
- 876 članka imaju tag poduzetništvo
- 695 članka imaju tag opg
- 463 članka imaju tag BDP
- 369 članka imaju tag kompanije
- 795 članka imaju tag maloprodaja
- 560 članka imaju tag poticaji
- 711 članka imaju tag marketing
- 409 članka imaju tag potpore
- 523 članka imaju tag hotelijerstvo
- 459 članka imaju tag start up
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 541 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 496 članka imaju tag gospodarstvo
- 533 članka imaju tag obrazovanje
- 438 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 515 članka imaju tag dzs
- 454 članka imaju tag energetika
- 419 članka imaju tag hnb
- 429 članka imaju tag vlada
- 347 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
