Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Stu 2014

Djeco, školujte se vani i s tim znanjem ovdje pokrenite promjene!

Izvor: liderpress.hr · Autor: Vedran Antoljak  

Djeco, školujte se vani i s tim znanjem ovdje pokrenite promjene!

Mnogi ljudi vjeruju da je obrazovanje temelj za razvoj i napredak društva. Pogledamo li povijesno, sveučilišta su bila središta mnogih društveno-gospodarskih promjena, naprimjer hrvatsko proljeće, egipatska revolucija te mnogi drugi događaji koje su pokrenuli studenti i profesori.

Je li obrazovanje u Hrvatskoj spremno predvoditi promjene u društvu?

Škole u raskoraku sa stvarnošću Vjerujem da bi većina nas željela da odgovor bude pozitivan. Cilj obrazovanja u srednjim školama, na sveučilištima, fakultetima ili u bilo kojim obrazovnim ustanovama nije naučiti nas samo znanju nego povećati našu sposobnost razvoja talenata i uporabe znanja. Očekuje se da nakon završenog obrazovanja osoba mora biti opremljena sposobnostima za početak vođenja uspješnog života. Obrazovanje također ima zadatak otkloniti iluzije i zbunjenost i omogućiti nam racionalan i jasniji pogled na svijet; trebalo bi izgraditi našu samosvijest i nadahnuti nas te naučiti boljem razmišljanju. Obrazovanje nam pomaže pročistiti vlastita uvjerenja i osposobiti nas da znamo slušati i razumjeti uvjerenja i stajališta drugih.

Nažalost, mnogo toga upućuje na to da se obrazovanje u Hrvatskoj ne prilagođava potrebama stvarnog svijeta i da takvo kakvo jest ne može stvoriti buduće lidere promjena. Iz srednjih škola, posebno iz gimnazija, izlaze maturanti koji u prosjeku imaju relativno visoku razinu općeg znanja. Oni nam elokventno mogu objasniti sve o Pitagorinu poučku, ruskim piscima ili latinskim nazivima biljaka. Međutim, ta ista darovita djeca koja su uspješno završila srednjoškolsko obrazovanje nemaju pojma o tome što su porezi i zašto ih je važno plaćati, tko i kako puni proračun, zašto glasujemo ili pak kako funkcionira bankovni sustav.

Donedavno su mnogi građani polagali velike nade u Sveučilište u Zagrebu kao predvodnika potrebnih promjena u hrvatskom društvu i potencijalno središte poticaja za provedbu nužnih reformi u mnogim područjima društveno-gospodarskog života. Međutim, nakon inauguracije novog rektora tog sveučilišta teško je više vjerovati u takvo što.

Liberalizacija obrazovanja Naime, njegov inauguracijski govor, koji je javnost očekivala s velikim zanimanjem, mnoge je podsjetio na božićnu poslanicu kardinala Bozanića, a izlaganje o budućnosti obrazovanja u Hrvatskoj bilo je vrlo slično govorima Stipe Šuvara od prije tridesetak i više godina. Taj govor nema mnogo zajedničkoga s energijom, nadahnućem i voljom za napredak kakve nalazimo u govorima rektora vodećih svjetskih sveučilišta. Također, rektorov cilj da Sveučilište u Zagrebu s 564. mjesta na ljestvici svjetskih sveučilišta ‘unaprijedi’ na petstoto dovoljno govori o skučenim ambicijama. Ti dojmovi upućuju na to da je malo vjerojatno očekivati da će najveća obrazovna organizacija u Hrvatskoj postati temelj za stvaranje promjena usmjerenih prema osuvremenjenju društva.

Što učiniti? Liberalizacija obrazovanja zasigurno je dobar prvi korak kojim bi se otvorio dodatni prostor za stvaranje središta izvrsnosti koja mogu potaknuti promjene i ponuditi obrazovne alternative kao, naprimjer, američki Singularity University. Osuvremenjenjem kurikula svih razina obrazovnog sustava i uklanjanjem diskriminacije privatnog obrazovanja u odnosu na javno može se osigurati bolje osposobljavanje za buduće lidere promjena i uspostaviti pošten, tržišno orijentiran obrazovni sustav.

Bolje prilike izvan Hrvatske Do tada mnogi se roditelji kojima djeca završavaju srednju školu susreću s izazovom što im preporučiti, kako i kamo dalje. Iako emocionalni dio svakog roditelja želi zadržati djecu u blizini, racionalni dio poziva se na ključnu roditeljsku ulogu: osposobiti ih za samostalan život i pronalaženje najboljih prilika. Nažalost, ma koliko mi šutjeli o tome, bolje su prilike za obrazovanje naše djece izvan Hrvatske. Stoga bi trebalo promijeniti aktualnu paradigmu o školovanju u Hrvatskoj koje je osnovica za karijeru u inozemstvu. Dakle, djeco, istražite prilike za stipendije za studiranje u inozemstvu; osposobite se, skupite drugačije poglede, svladajte vještine i zatim se vratite i s tim znanjem pokrenite promjene u hrvatskom društvu!


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatskoj prijeti val zatvaranja pogona za proizvodnju autodijelova?

26.10.2026.

Pala je još jedna hrvatska žrtva krize u europskoj autoindustriji. Austrijska kompanija Wollsdorf Komponenten odlučila je likvidirati svoju hrvatsku podružnicu Wollsdorf Components i ugasiti proizvodnju kožnatih dijelova za automobile u tvornici u Jalžabe

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

22.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Cijene nekretnina i dalje rastu, ali priuštivost pada

16.10.2026.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, prosječna cijena kvadrata viša je od 3000 eura, potražnja ostaje snažna, a priuštivost stanovanja slabi dok je ključno rješenje povećanje ponude stanova. To pokazuje novo izdanje Nekretninskog pulsa, koje su pr

Plaće učitelja najviše u Danskoj, Hrvatska među najgorima u Europi

14.10.2026.

Prosvjedi u Francuskoj ponovno su, među ostalim, skrenuli pozornost na plaće učitelja. Njihova primanja uvelike se razlikuju diljem Europe, a istraživanje OECD-a “Obrazovanje na prvi pogled 2026.” otkriva i gdje su najviše, odnosno najmanje plaćeni.

Pada broj nezaposlenih, HZZ objavio u kojim djelatnostima se zapošljava najviše ljudi

14.10.2026.

Krajem rujna ove godine u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 62.595 nezaposlenih osoba, što je za 11.964 osobe ili 16 posto manje nego u rujnu lani, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u ponedjeljak.

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk