Djeca će u školi učiti raspolagati budžetom

Pravilno raspolagati kućnim budžetom, zdravo se hraniti, pravilno rasporediti vlastito vrijeme, prepoznati predrasude, sačuvati vlastito tjelesno, ali i duhovno zdravlje te ne zaboraviti važnost prirode i razumno koristiti prirodne resurse, samo je dio spektra tema koje bi učenici uskoro trebali usvajati u školi kroz niz novih fakultativnih predmeta.

»Dosad smo propustili obrađivati niz tema, primjerice modeliranje, građenje i dizajniranje. Za jednu od tema osobno sam se zalagala, a to je praktični rad i dizajniranje. Jedno vas uči izvedbi, a drugo idejnom rješenju. Sve je to vrlo bitno za cjelovit razvoj«, kaže državna tajnica za osnovno školstvo Dijana Vican, ujedno članica Vijeća za nacionalni kurikulum. Vijeće je, prema najavi ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, ovih dana završilo rad na okvirnom dokumentu kurikuluma.

Novi sadržaji školama će biti ponuđeni kroz fakultativne predmete, a neki od njih su: domaćinstvo, ručni rad, građanski odgoj, religijske kulture, profesionalna orijentacija i vlastita budućnost, informacijsko-komunikacijska tehnologija, kultura govora i slušanja, govorništvo, medijska kultura, hrvatska tradicijska kultura, arhitektura, okoliš i kulturna baština, prevencija o pojavi svih vrsta ovisnosti. Vican objašnjava da se fakultativni predmeti neće nametati školama, nego će ih one, prema mogućnostima i želji djece, birati same.

Dok će religijske kulture biti svojevrsna alternativa izbornom vjeronauku, za nekad obavezni predmet u školi - domaćinstvo - to je veliki povratak. Cilj nastave domaćinstva bit će stjecanje znanja, vještina i stavova kako bi učenici jednog dana mogli odgovorno voditi svakodnevni život u obitelji i održavati kućanstvo. U okviru tog predmeta učenici će učiti o odnosu prema članovima obitelji, ali i kućne aktivnosti, kulturu prehrane i stanovanja. Učit će kako upotrebljavati kućanske uređaje, kako racionalno i odgovorno voditi kućne financije te kako se odgovorno ponašati kao potrošač.

»Fakultativni predmeti su neobavezni, a za razliku od obveznih izbornih predmeta koji imaju alternativu, fakultativni su jedinstvena ponuda. Broj fakultativnih predmeta koji će škola odabrati neće biti ograničen, a pojedini predmet neće se trebati odrađivati cijelu školsku godinu, nego, primjerice, jedan mjesec, ovisno o planu škole«, objašnjava Vican. Školama će se dati mogućnost da se organiziraju u izvođenju zajedničkog fakultativnog predmeta.

Nove predmete u školi predavat će, kaže Vican, postojeći nastavnici. U cilju stjecanja novih znanja, svi će morati prolaziti usavršavanja kroz koja će stjecati licencije za rad. Licencije će morati obnavljati svakih pet godina.

Novosti će se uvoditi postupno
Dijana Vican napominje da bi se kurikulum morao donijeti nacionalnim konsenzusom, a predsjednik Vijeća Nevio Šetić ističe da je taj dokument potrebno »provjeriti prije upotrebe«. Šetić, naime, kaže da bi se od iduće školske godine novine uvodile u dio škola, slično kao što je bilo s uvođenjem Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, koji je isproban prve godine na samo pet posto škola.