Dizelsko gorivo bit će sve skuplje i skuplje, a evo i zašto

Cijene dizela premašile su cijene benzina, što nije dosad neviđeno, ali nije ni dugo viđeno – deset litara eurosupera, zabilježio je portal cijenegoriva.info, košta 101,20 kuna, a ista količina eurodizela plus 103,30 kuna. Litra eurosupera 95 jeftinija je 23 lipe nego do sada, a eurodizela 17 lipa.

Na tržištu se događaju velike promjene, koje će nam, smatraju analitičari, donijeti još i više, dosad najviše cijene dizela. Nakon 1. siječnja 2020. godine, naime, udio sumpora u dizelu za brodove će sa sadašnjih maksimalnih 3,5 posto morati pasti na najviše pola posto, dakle gorivo za brodove počinje podlijegati strogim ekološkim pravilima, pod kojima je već gorivo za automobile i željeznicu.

Kako je riječ o oko 3,5 milijuna barela visokosumpornog brodskog dizela dnevno, rafinerije u svijetu do daljnjega nemaju dovoljne kapacitete za odsumporavanje, što na tržištu sve više poskupljuje dizel i čini ga manje dostupnim. Hoće li situacija biti još i gora, a najgora nakon početka 2020. godine, nije poznato, no malo je vjerojatno da će se rafinerije dotad uspjeti prilagoditi.

Čišćenje goriva

Nova je ekološka pravila propisala Međunarodna pomorska organizacija (IMO) jer visokosumporna goriva izazivaju i velike zdravstvene, prije svega respiratorne probleme, ali kisele kiše. Rafinerije su stoga prisiljene uložiti milijarde u opremu za čišćenje goriva od sumpora, što će nekima, nema sumnje, staviti ključ u bravu, a drugima, koje ulagati budu mogle, svakako značiti veliki trošak. Većina rafinerija u tako kratkom periodu, do početka 2020. godine, vjerojatno neće biti u stanju proizvesti toliko čišćeg goriva, i zadovoljiti potrebe svih brodarskih kompanija.

»Sva dizelska goriva, drugim riječima, sad moraju biti čista, i njihova je proizvodnja skupa, skuplja od proizvodnje benzina«, potvrđuje prof. dr.sc. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta u Zagrebu. Mora li baš cijena dizela namijenjenog nepomorskom prometu, dakle cestovnim vozilima, prije svega, rasti kao što raste cijena brodskog goriva, kaže, pitanje je tržišta odnosno trgovaca.

Energetski analitičar Davor Štern smatra pak kako će pravila IMO-a za brodove na »naplatu« ipak doći tek 2020. i dalje, dok je sadašnje izjednačavanje cijene dizela i benzina, kaže, rezultat modernizacije rafinerija. »Svaka u svojoj proizvodnji pokušava dobiti što manje teških produkata, odnosno što više lakih. Proizvodnja dizela se smanjuje, a broj dizelaša je uvijek velik jer troše manje u odnosu na benzince«, kaže Štern.

Prema njegovim riječima, u brodskom će prometu problemi nastati 2020. godine, kad će oko 60.000 brodova, koji voze na mazut, morati birati ili između prelaska na LNG, ili prelaska na skupu opciju odsumporavanja goriva na samom brodu. Prijevoz brodovima sudjeluje u ukupnoj potrošnji nafte s pet posto, a većina brodova koristi teška goriva, s više sumpora.

Daljnja poskupljenja

Cijene nafte bi početkom 2020. godine mogle porasti na najmanje 160 dolara po barelu, što će izazvati brojna daljnja poskupljenja, ali i gubitke radnih mjesta – predviđanja su svjetskih analitičara, koji uzrok tome vide u novim, antisumpornim propisima. Istovremeno, i vrlo paradoksalno, smatraju, termoelektrane koje kao pogonsko gorivo koriste naftu mogle bi se prebaciti na gorivo s visokim udjelom sumpora, jer će njegova cijena pasti zbog manje upotrebe u prometu. To će u konačnici anulirati napore da se prisustvo sumpora u okolišu smanji.

I u Hrvatskoj je cijena dizela već bila premašila cijenu benzina 2008. godine, kad je također manjkalo niskosumpornih goriva, na kojima se ozbiljnije inzistira od sredine prošlog desetljeća. Popne li se cijena barela tako visoko, nema sumnje, doći će do domino efekta jer će porasti i troškovi farmera, smanjeni biti njihovi usjevi i neminovno rasti cijene hrane. Kod nas je cijena dizela premašila benzince i 2011. godine, kad je država još intervenirala u cijene goriva.