Direktor Tehnike: 'U zlatnom smo dobu, vraćamo se u stanogradnju. Evo što stoji iza priče o Kinezima'

Najstarija domaća građevinska firma, zagrebačka Tehnika prije šest godina bila je na rubu propasti. Krah koncerna Agrokor ugrozio je opstanak mnogih tvrtki, a tako i Tehnike, već uzdrmane velikom krizom 2008. godine. Ipak, opstala je. Spasonosnom se pokazala predstečajna nagodba. Kako Tehnika danas posluje, hoće li se snažnije vratiti stanogradnji i planira li povratak na vanjska tržišta, pretresli smo u razgovoru s predsjednikom Uprave Bojanom Horvačićem

Među građevinarima Tehnika ima kultni status. Prepoznatljiva po svome tradicionalnom velikom slovu 'T' u obliku stupova i nosača, a u 77 godina postojanja realizirala je više od 1200 projekata.

poster
Neke od njezinih najpoznatijih građevina simboli su Zagreba i Hrvatske: Muzej suvremene umjetnosti, Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, Kockica na Prisavlju, u kojoj su danas smještena dva ministarstva, i mnoge druge.

Tehnika je bila jedna od prvih kompanija koje su izašle na teren nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa.

Bojan Horvačić postao je članom Uprave 2019., da bi tri godine nakon toga bio imenovan direktorom. Ujedno je drugi najveći dioničar s oko devet posto udjela u firmi, iza tvrtke Luxury Real Estate, koja drži 20 posto dionica.

Ministar graditeljstva Branko Bačić tvrdi da je ovo zlatno doba za građevinu. Slažete li se s ministrom?

Ovo je sigurno zlatni period, samo je pitanje koliko će potrajati. Trenutno mnoge tvrtke ostvaruju promete koji su daleko iznad onih u nekim prijašnjim razdobljima. Građevina je inače jako volatilna grana industrije. Ujedno je multiplikator koji snažno utječe na sve ostale sektore. Obnova nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa dala je snažan vjetar u leđa. Ogroman novac koji dolazi iz fondova Europske unije podigao je profitabilnost industrije. Ali sjetimo se krize 2008., a građevina se tada prva našla na udaru. Prošli smo kroz katarzu.

Tehnici je trebalo jako dugo da stane na noge.

Tehnika je u ozbiljne financijske probleme upala 2017. – 2018. zbog krize u Agrokoru. Bili smo jako izloženi predstečaju koncerna, odnosno postupku lex Agrokor. Negativno je na poslovanje utjecao i neuspješan projekt izgradnje vojne bolnice u Alžiru. U 2021. ušli smo u predstečajnu nagodbu i tad kreće naš oporavak.

Kako vi koristite ovaj zlatni period?

Prvenstveno za restrukturiranje firme. Za konsolidaciju pogona, ugovaranje što više poslova, za oporavak odnosa s bankama… Sve kako bismo bili spremni za nadolazeće razdoblje koje, pretpostavljam, neće biti toliko lukrativno. Više od četiri milijuna eura dosad smo uložili u proizvodne pogone i mehanizaciju. Tako da smo i taj dio oplemenili i osnažili. Radimo na digitalizaciji, a pri kraju smo i s rebrandingom tvrtke.

Pisalo se da ste u potrazi za strateškim partnerom, odnosno da vam treba svježi kapital kroz dokapitalizaciju.

Trenutno nam strateški partner nije toliko nužan. Prije je ta potreba bila daleko veća. Naravno, i dalje smo otvoreni za razgovore. Aktualna su tri partnera s kojima smo u kontaktu. Vidjet ćemo kamo će nas to odvesti do kraja godine.

Tko su te kompanije?

Ne mogu vam otkriti njihova imena. Jedna je domaća firma, druga iz Europske unije, a treća dolazi iz Azije.