Denis Vukorepa: S dva nova koncesijska projekta u Rijeku smo doveli najjače svjetske gospodarske igrače

Dva nova velika strateška partnera s kojima su ugovorene koncesije riječkoj luci donose mnogo jer je Lürssen grupa najveći proizvođač megajahti na svijetu, a APM Terminals jedan od najvećih terminalskih operatora u svijetu i tvrtka kći brodarskoga diva A. P. Møller-Mærska
U idućih nekoliko godina Rijeka bi trebala postati nautičko središte Jadrana jer u njezinoj luci, čim se dobiju sve potrebne dozvole, počinju radovi na gradnji naše najveće marine. U sljedećih godinu i pol dana s riječke obale premjestit će se parkiralište, a planira se da bi glavni radovi na gradnji marine, i morskoga i kopnenoga dijela, trebali početi potkraj 2023. te biti gotovi u dvije godine.

Marina u dijelu luke zvanom Porto Baroš promijenit će dosadašnju sliku Rijeke koja će, osim što je lučki grad orijentiran prije svega na teretni promet, dobiti i nautičku luku u koju će moći uplovljavati najveće svjetske megajahte. Tvrtka ACI Gitone, koju su zajedno osnovali ACI i njemačka graditeljica luksuznih jahti Lürssen grupa, dobila je tridesetogodišnju koncesiju čija se vrijednost procjenjuje na 22,2 milijuna kuna. S nestrpljenjem se očekuje i operativno stavljanje u funkciju budućega kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali, nazvanoga Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal, za koji je koncesiju na pedeset godina, procijenjene vrijednosti od 20,5 milijardi kuna, dobila tvrtka Rijeka Gateway d.o.o., koju su zajednički osnovali konzorcij APM Terminals, terminalski operator u sastavu A. P. Møller-Mærsk grupe, i Enna Logic, željeznički operator u sastavu Enna grupe. O ta dva za riječku luku i grad Rijeku toliko važna projekta, kao i o novim projektima koji su tek u pripremi, razgovarali smo s Denisom Vukorepom, ravnateljem Lučke uprave Rijeka.

Pri potpisivanju ugovora o koncesiji za terminal Zagreb Deep Sea rekli ste da će realizacijom dvaju najnovijih projekata Rijeka postati centar svijeta. Što će se to toliko promijeniti, što će ti projekti značiti za Rijeku i Hrvatsku?
– To što su Lürssen grupa i APM Terminals ušli u Rijeku jednako je tomu kao da su u NK Rijeka došla dva najbolja svjetska nogometaša, da se slikovito izrazim. Dva nova velika strateška partnera s kojima su ugovorene koncesije jako mnogo donose riječkoj luci jer je Lürssen grupa najveći proizvođač megajahti na svijetu, a APM Terminals jedan od najvećih terminalskih operatora u svijetu i tvrtka kći brodarskoga diva A. P. Møller-Mærska. To znači da smo u Rijeku doveli najjače svjetske gospodarske igrače. Te dvije moćne europske i svjetske tvrtke, odnosno njihova novoosnovana društva u suvlasništvu s hrvatskim tvrtkama, bit će odgovorne za realizaciju koncesijskih ugovora koji će, sasvim sigurno, mnogo toga promijeniti jer je riječ o velikim investicijama, velikim zapošljavanjima i velikim prometima.

Koja je obveza budućih koncesionara i što će to značiti u praksi?
– Obveza koncesionara marine, tvrtke ACI Gitone, jest investirati gotovo 365 milijuna kuna, a u planu je i zapošljavanje više od 120 radnika. Uz ugovorene koncesijske prihode marina će zajednici donijeti i one indirektne jer će u njima sudjelovati sve tvrtke koje se bave servisom jahti, dobavljači opreme i mnogi drugi poslovni subjekti, zato će multiplikacijski učinak biti vrlo velik. Prostor marine koja će imati više od 260 vezova bit će otvoren građanima, od šetnica, ugostiteljskih objekata do trgovina, što će promijeniti današnju sliku grada, a moguće je da će upravo zbog toga porasti i cijena nekretnina, barem onih uz obalu. Kad je riječ o budućemu kontejnerskom terminalu, može se očekivati da će A. P. Møller-Mærsk preusmjeriti kontejnerski promet u riječku luku jer će to biti njegov jedini terminal na Jadranu. To će za Rijeku biti velika promjena jer će u sredini luke biti marina, a s lijeve i desne strane veliki kontejnerski terminali. Pristupne ceste D 403 i D 404 bit će povezane na autocestu i sve će to, uz obnovljenu željeznicu, dati dodatnu važnost riječkom prometnom pravcu.

Zašto je uopće riječka luka zaostala u odnosu na Kopar i Trst?
– Već sam jednom rekao da to što se dogodilo na ovome području ne bi preživjela ni luka u Rotterdamu. Počeo je rat, ušli smo u zonu visokog rizika i mnogi su brodari upravo zbog toga zaobilazili Rijeku, stoga je ona godinama stagnirala. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća stalo se s investicijama u infrastrukturu, a rat i sve neprilike koje su se dogodile od 90-ih do danas dodatno su pogoršali situaciju. Velika je stvar što smo uopće preživjeli to razdoblje i što imamo bazu na kojoj gradimo nove projekte. Nakon završetka novoga​ kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea postat ćemo kontejnersko središte Jadrana. Od 2002. do ulaska Hrvatske u EU dosta se ulagalo u infrastrukturu, i to s pomoću kredita Svjetske banke. Sada velike infrastrukturne projekte financiramo nepovratnim sredstvima iz fondova EU. Realiziraju se goleme investicije u lučku i željezničku infrastrukturu, a završetkom ceste D 403 i investicijama u Zagreb Deep Sea i novu marinu nadoknadit će se izgubljeno vrijeme. Do sada smo povukli više od 130 milijuna eura iz fondova EU koji su uloženi u lučku infrastrukturu. Tehnološki će terminal na Zagrebačkoj obali biti najsuvremeniji na sjevernom Jadranu. To je svakako najveći projekt, takav bez kojega svi ostali projekti ne bi imali nikakva smisla. Rijeka postaje prometno najbolje povezan mediteranski grad na sjevernom Jadranu, ugodan za življenje, s velikim potencijalom zapošljavanja mladoga, stručnoga kadra.

Koncesija za Zagreb Deep Sea ugovorena je na pedeset godina. Smatrate li da je s koncesionarima postignuta dobra cijena?
– Prema direktivama Europske unije svaka djelatnost unutar sustava lučke uprave trebala bi biti privatizirana. Lučka uprava Rijeka upravo je to učinila. Kad smo pregovarali s koncesionarima za Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal, uspoređivale su se cijene koncesija koje koncesionari plaćaju u velikim europskim lukama i postigli smo cijenu koja je konkurentna onima za koncesije u ostalim lukama. Rijeka je u povijesti uvijek bila gospodarsko središte, ali nakon kraha industrije taj je status izgubila. Ovim projektima vraćamo joj gospodarsku važnost koju je oduvijek imala i koja je uz to ekološki prihvatljiva.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.