Degmečići povrće uzgajaju bez kopanja, svake godine nadodaju sloj komposta

Ovo im je četvrta godina da prakticiraju "no dig" metodu uzgoja, a ideja vrta bez prekopavanja im je bliska jer su po struci šumari. Kako se bore s bolestima i zašto su se odlučili za raznovrsni uzgoj povrća, otkrili su nam na sajmu Zeleni Kastav.

Obitelj Degmečić poljoprivredom se počela baviti za vlastite potrebe prije više od 10 godina. Vrtlarili su, kažu, da bi sebi proizveli zdravu hranu. Kako nisu imali svoje zemlje, unajmili su za početak manji komad od Grada Buzeta.

U Majinoj obitelji se oduvijek nešto uzgajalo, vjerojatno odatle ljubav prema zemlji i želja za domaćim, zdravim namirnicama. "Bit će nešto u tome, prenijela se tradicija s roditelja i nonića. Kod nas se uvijek cijenio domaći proizvod", opisuje Maja Degmečić, nositeljica istoimenog SOPG-a.

Nakon što su 2015. preselili u kuću, krenuli su obrađivati vrt na okućnici. Veća površina podrazumijevala je stvaranje viškova pa su im prijatelji predložili da krenu prodavati. Kako jedno vuče drugo, uskoro su od susjeda unajmili 1.000 m2 livade koju su pretvorili u njivu.

Bez kopanja
Za ovaj prostor kažu njiva, a onaj do kuće - vrt. Na taj način u međusobnoj komunikaciji razlikuju lokaciju. Ovdje su oformili površinu za "veće stvari", kažu. Livadu su jednom preorali i isfrezali, potom napravili stalne gredice dugačke 20 m i široke jedan, a između su staze prekrivene sječkom.

To je bilo sve što se tiče prekopavanja jer su izabrali raditi na principu bez kopanja, tzv. "no dig" sistem. Na zemlju svake godine samo dodaju kompost. Pričaju nam kako su jedno vrijeme imali supstrat koji ostaje od proizvodnje gljiva.

"Ostavljali smo ga nekoliko mjeseci na hrpi kako bi se do kraja razgradio. Uzimamo i lokalni kravlji gnoj koji pokriven odstoji oko šest mjeseci nakon čega nastaje kompost i može se staviti direktno na površinu, bez ukopavanja", opisuju supružnici Degmečić, ističući kako svake godine ide novi sloj.

Jednostavna obrada, ali izazova ipak ne nedostaje
Ovo im je četvrta godina da prakticiraju ovaj način, a ideja vrta bez prekopavanja im je bliska jer su po struci šumari. Prva inspiracija bili su im Charles Dowding i mladi Slovenci koji vode portal "Vrt obilja". Kasnije su otkrili i američke farmere koji rade po, kako oni kažu, "no till" principu.

"No dig" princip je u odnosu na klasičnu obradu prikladniji za manje površine, dok problem zna biti nabava materijala za kompost. Ima i drugih izazova. Primjerice, u kravljem gnoju često bude puno raznog sjemena iz čega nerijetko iznikne korov.

S druge strane, obrada tla je na taj način vrlo jednostavna - ne koriste mehanizaciju, sve je ručno i puno je tu fizičkog rada, toliko da se ponekad dobrano zamisle koliko radnih sati utroše kako bi nešto uzgojili. Ali uživaju u tome i znaju što jedu, a znaju i što nude svojim kupcima.

Ne treba čekati idealne uvjete
S obzirom da se ne bave klasičnom obradom zemlje, recimo da danas poberu s neke gredice salatu, jednostavno mogu staviti sloj komposta i posaditi drugu kulturu. Pričaju nam da uglavnom ne siju, već imaju vlastite presadnice.

Kažu kako se događa da ih ljudi pitaju je li moguće da baš ništa ne kopaju, na što im odgovaraju da "ako sade ili vade krumpir, ipak moraju malo i kopati", no sve ostalo je vrlo jednostavno, poberu jednu kulturu i idu dalje s drugom.

Prednost ovakve vrste uzgoja je i što ne treba čekati idealne uvjete za obradu tla. "Mehanizacija ne može ništa ako je zemlja premokra, a mi možemo vrtlariti i u takvim uvjetima. Jasno, ako se ne radi o nekom ekstremu", opisuje Maja. Kako su staze prekrivene sječkom, nije problem niti kretati se uz gredice bez obzira na vremenske uvjete, dodaje.

Uspješna borba s plemenjačom
S ovom inspirativnom obitelji koju čine tri člana - mama Maja, tata Neven i desetogodišnja kći Lucija koja je na štandu bila vrlo aktivna - razgovarali smo na sajmu Zeleni Kastav početkom kolovoza.

Od lanjskog proljeća dolaze prilično redovno. Prodaju također na kućnom pragu, a najviše rade dostave u Rijeci gdje imaju najveći broj kupaca. "U Buzetu uglavnom svatko ima svoj mali vrt pa ljudi ne kupuju, eventualno netko traži više cikle za kiseljenje ili pelata za šalšu", navode.