Debakl certifikata izvrsnosti

Projekt "certifikat za izvrsnost prehrambenih proizvoda" ambiciozno je lani u rujnu promovirala tvrtka Laboratorij hrane i pića (LHiP) uz snažnu medijsku kampanju. Predstavila ga je kao prvu hrvatsku oznaku za prehrambene proizvode čija je kvaliteta dokazana isključivo laboratorijski s obzirom da su postojeći certifikati dodijeljeni na osnovu anketiranja potrošača, a ne laboratorijskih istraživanja. Direktor LHiP-a Darko Duilo pohvalio se tada da su partneri projekta ministarstva zdravstva i poljoprivrede, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Veterinarski institut, Zavod za javno zdravstvo i Agencija za hranu. Tvrdio je da je na postupak ocjene šest tvrtki dalo 40 artikala, te najavio da će prvi certificirani proizvodi biti na tržištu početkom prosinca 2010.

Neočekivan zaokret
No ušli smo u veljaču 2011., a certificiranim proizvodima ni traga. Projekt se izgleda ugasio ne dodijelivši nijedan certifikat. Član Nadzornog odbora LHiP-a Damir Karlović, inače profesor zagrebačkog PBF-a i predsjednik Društva prehrambenih biotehnologa kaže da projekt nije ugašen, već je "samo stavljen u mirovanje." Za neočekivani zaokret proziva Hrvatsku gospodarsku komoru i Ministarstvo poljoprivrede. Iz HGK-a su, navodi, dobili dopis vrlo negativno intoniran u kojem se traži da LHiP dostavi službeno očitovanje da certifikat podupiru Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo poljoprivrede. "Na početku projekta dobili smo potporu oba ministarstava no, kada smo tražili potvrdu za HGK-a državna administracija se predomislila. Čak su pojedinci u Ministarstvu poljoprivrede imali problema, optuženi su da ministru Petru Čobankoviću podmeću dokumente na potpis", kaže Karlović. Komori zamjera da guši tržišnu utakmicu LHiP-u koji članarinom sufinancira rad HGK-a. U HGK-a opovrgavaju uplitanje i zabrane.

Pobunila se konkurencija
Morali su, navode, reagirati radi prosvjeda članica zbog LHiP-ova isticanja da je njihov certifikat prva oznaka takve naravi. "Tvrdnje LHiP-a da iza sadašnjih oznaka kvalitete ne stoje laboratorijske analize već isključivo ankete potrošača uvredljive su i obezvređuju golemi višegodišnji trud. Postoji više oznaka kvalitete koje se dodjeljuju prema definiranim pravilima i kriterijima te uključuju i laboratorijska ispitivanja", podsjeća Trpimir Župić, direktor Centra za kvalitetu HGK-a. Izdvaja oznake "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko" koje je Komora inicirala još 1997. Danas znak "Hrvatska kvaliteta" nosi 228 proizvoda, "Izvorno hrvatsko" 112. Nikome nisu ništa zabranili, naglašava Župić, samo su LHiP i njegove partnere dopisom podsjetili na kojim adresama mogu pronaći i povijesne i aktualne podatke za već postojeće znakove kvalitete.

'Htjeli su se reklamirati uz naš logo'
U Ministarstvu poljoprivrede odbacuju Karlovićeve tvrdnje i kažu kako se nisu predomislili. Uvijek, poručuju, podupiru projekte čiji je cilj edukacija potrošača, na tom su tragu stali i iza certifikata LHiP-a. Međutim, ističu da u LHiP-u su na svoj certifikat samoinicijativno htjeli staviti i logo ministarstva i tu je nastao 'kratki spoj'. Zakoni naime, ne dopuštaju ministarstvu sudjelovanje u komercijalnim projektima tvrtki u privatnom vlasništvu. Stoga ni LHiP-u ne mogu biti partner na način kako su to zamislili njegovi suvlasnici, kažu u kabinetu ministra Čobankovića.