Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Sij 2015

David McWilliams: Hrvatska je preskupa i neproduktivna za tehnološku industriju

Izvor: liderpress.hr · Autor: Matilda Bačelić  

David McWilliams: Hrvatska je preskupa i neproduktivna za tehnološku industriju

Zadržite svoju valutu i ne ulazite u eurozonu, dajte stranim tehnološkim kompanijama „tax holidays“ i promijenite obrazovni sustav, kratko i jasno poručio je irski ekonomski stručnjak David McWilliams Hrvatskoj što bi trebala napraviti ako želi postati razvijeno high-tech godpodarstvo.

Njegovim predavanjem "David vs. Goliath: Može li irski hi-tech model biti kopiran i u Hrvatskoj?" otvorena ja tehnološka konferencija Bug Future Show 2015. McWilliams dobro poznaje Hrvatsku i njen mentalitet budući da ljetuje u svojoj kući na otoku Zlarinu i smatra da ni izbliza ne ostvaruje svoje potencijale. Uspoređujući Hrvatsku i Irsku, koja je od siromašne poljoprivredne zemlje izrasla u high-tech silu, istaknuo je da se isto to moglo i može dogoditi i u Hrvatskoj.

– Tehnološki izvoz iz Irske danas iznosi oko 72 milijarde eura, što je znatno više od hrvatskog BDP-a, a prije 25 godina ga uopće nije bilo – ilustrirao je McWilliams irski uspjeh.

Hrvatska je trenutačno, kako je ocijenio McWilliams, preskupa i neproduktivna za ovu vrstu industrije. Jednim od glavnih krivaca za hrvatski neuspjeh smatra naš obrazovni sustav koji, kako kaže, „uništava djecu i stvara robote“.

– Trebate odgajati i obrazovati snažne i kreativne ljude, oni stvaraju i takve kompanije – istaknuo je McWilliams dodavši da sve ekonomski razvijene zemlje imaju plan i strategiju. Osim toga, prema njegovom mišljenju, Hrvatska ne bi trebala ući u eurozonu, ako želi razvijati vlastitu industriju. Komentirajući aktualnu situaciju u eurozoni i odluku Europske središnje banke o pokretanju programa kupnje državnih obveznica McWilliams, čiji je nastup bio pun duhovotih doskočica, je rekao kako „žali Nijemce koji su kao ozbiljan narod ušli u eurozonu s Talijanima, Grcima i Ircima. – Mario Draghi je tipični Talijan. A što Talijani rade u krizi? Tiskaju novac – rekao je McWilliams.

O novcu i njegovoj budućnosti bilo je riječi u nastavku Bug Future Showa, na panel raspravi pod nazivom „5G novac“. Stručnjaci iz bankarskog i telekom sektora raspravljali su o , o mobilnom plaćanju, o tome hoćemo li u budućnosti novčanik zamijeniti mobitelom te postaju li telekom operateri banke i obrnuto. – Čak 95 posto plaćanja u Hrvatskoj se danas odvija izvan poslovnica i bez gotovine, najvećim dijelom se to odnosi na e-bankarstvo, a sve više i na mobilno. Po tome smo jednaki kao i Zapadna Europa – rekla je Daniela Roguljić Novak, članica Uprave Zagrebačke banke.

S druge strane, puno smo lošiji kada je riječ o online kupovini, istaknuo je Boris Drilo, član uprave Iskona i direktor Sektora za strategiju i razvoj poslovanja u HT-u. Oboje su se složili da u bližoj budućnosti telekomi neće postati banke (iako su već sada primaju depozite) niti banke telekomi. Ipak, tehnološke promjene i promjene korisničkih očekivanja kojima svjedočimo i jedne i druge tjeraju na stalne promjene i prilagodbe poslovnih modela i prema međusobnoj suradnji. Iako će se u budućnosti sve više ići u smjeru mobilnog plaćanja i mobilnih novčanika, na čemu rade i globalni IT divovi Apple (Apple Pay) i Google (Google Wallet), gotovina neće izumrijeti.

Nadalje se raspravljalo i o automobilima bez vozača i hoćemo li do 2020. stvarno voziti u takvim automobilima, kao i udjelu električnih spram automobila na goriva, ali i o tome što je, nakon smartfona, tableta i phableta, sljedeći hit među mobilnim gadgetima. Raspravljalo se o tome što je to neočekivano, a što možemo očekivati od tehnologije u budućnosti, hoćemo li drugačije kupovati, voziti automobile koji ne mogu imati nesreću i ne troše gorivo, hoćemo li svi postati umjetnici i stvarati glazbu, filmove, knjige, što ćemo koristiti i hoćemo li, stvarno, zbog tehnologije biti zdraviji i duže živjeti…

- Moja djeca, ako ih budem imao, neće polagati vozački ispit. Umjesto njih će voziti automobili – smatra Mate Rimac, osnivač Rimac automobila, dodajući da će u budućnosti razvoj autonomnih, samoupravljajučih automobila dovesti do potpuno drugačijeg korištenja automobila na način da će ga više ljudi koristiti kao uslugu te da su autonomni automobili donose veću sigurnost u promet jer nikada neće biti pijani ili umorni.

Bug Future Show ove je godine privukao čak 50 posto više posjetitelja nego lani, ističu organizatori. Kino Europu do zadnjeg je mjesta ispunilo više od 1500 zainteresiranih posjetitelja, čitatelja Buga, predstavnika ICT tvrtki, sponzora i medija. - Oduševljeni smo zanimanjem za Bug Future Show, tim više što je ovo tek drugi. Ljudi su odlično prihvatili našu ideju da im zabavno i uživo predstavimo najnovije i najbolje iz svijeta tehnologije. Ovakav interes nas motivira da nastavimo s ovim i drugim Bugovim događajima i dalje jer nam je važno i uživo susresti naše čitatelje, omogućiti im razmjenu mišljenja s redakcijom i još više učvrstiti odnose s njima, zbog kojih to i radimo – istaknuo je Miroslav Rosandić, glavni urednik Buga.

Bug je zagrebačkom startupu DivIT omogućio odlazak na CES 2015, nakon što su pobijedili na natjecanju Idea Knockout, kojeg je organizirao taj časopis. Predstavnici DivIT-a su na pozornici kina Europa podijelili iskustvo izlaganja na najvećem sajmu novih tehnologija, a dojmove iz Las Vegasa su prenijeli publici zajedno s novinarima koji su također bili na sajmu.


Komentari članka

Vezani članci

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Hrvatska Probotica cilja europski obrambeni boom s AI robotima

03.08.2026.

Startup razvija autonomne robotske platforme za obranu, energetiku i logistiku te želi iskoristiti europska ulaganja u vojnu industriju.

Hrvatska za 10 milijuna eura ide s Poljskom u utrku za AI gigatvornicu

31.07.2026.

Novac ide za budući zakup računalnih usluga, i to samo ako projekt koji koordinira Poljska pobijedi na europskom natječaju.

Hrvatski Shoutem dobio milijun dolara od NHL zvijezde i kreće u preuzimanje američkog konkurenta

22.07.2026.

Shoutem, hrvatsko-američka platforma za izradu mobilnih aplikacija, ulazi u novu fazu rasta. Nakon vlasničke transakcije, nove investicije i planiranog preuzimanja američkog konkurenta, tvrtka još snažnije okreće fokus prema SAD-u, ali razvoj proizvoda i

Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti

21.07.2026.

Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.

Tag cloud

  1. 2893 članka imaju tag turizam
  2. 2730 članka imaju tag hrvatska
  3. 1519 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 704 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 461 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk