Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lip 2018

Danas posluju u 15 država svijeta, a za ovu godinu najavljuju izlazak na još jedno veliko tržište

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Zvonimir Varga  

Danas posluju u 15 država svijeta, a za ovu godinu najavljuju izlazak na još jedno veliko tržište

Povodom otvaranja novog fast food bara Surf'n'Fries u Kuvajtu, porazgovarali smo sa suvlasnikom tvrtke Andrijom Čolakom koji za čitatelje Poslovnog.hr govori o njihovoj najnovijoj poslovnici, glavnim ciljevima u budućnosti, ali i koliko je danas u Hrvatskoj povoljna situacija za pokretanje sličnog biznisa.

Surf'n'Fries koji je prije devet godina otvorio prvi shop u Rijeci, osim Hrvatske danas posluje u 15 zemalja svijeta, a za ovu godinu najavljuju i ulazak na indijsku gastro scenu. To bi im ujedno bila i 64 svjetska poslovnica.

Gospodine Čolak, kakve su prve reakcije na novi objekt u Kuvajtu? Pokazali ste da je i 12,5 metara kvadratnih sasvim dovoljno za otvoriti fast food poslovnicu.

Reakcije su točno ono što želimo kada otvaramo no tržiste, dućan je od prvog dana odlično profunkcionirao, kupci stanu u red i kada dobiju proizvod im se jasno vidi osmjeh na licu jer tako sto do sada nisu vidjeli. Ono najljepše za vidjeti je kada se vraćaju nazad s prijateljima da im pokazu "taj novi pomfrit". Da evo ovaj shop u Kuvajtu ima svega 12,5m2 sto je nevjerojatno malo, ali vodeni iskustvom s objektima u formatu "foodtrucka" koje imamo u Njemačkoj i Irskoj smo uspjeli posložiti vrlo funkcionalan shop. Nekad ta veličina daje čar konceptu jer je ljudima simpatično kako netko iz tako malenog dućana može posluživati tako zanimljiv proizvod i u takvim količinama.

Surf’n’Fries postoji gotovo 10 godina. Jesu li ciljevi ispunjeni, i što namjeravate u budućnosti?

Da točno sljedeće godine ćemo proslaviti 10. godišnjicu od kada smo otvorili prvi shop u Rijeci. S obzirom na to da tada bas i nismo znali sto radimo možemo reci da smo ispunili mnoge ciljeve, međutim nas ultimativni cilj je pozicionirati Surf'n'Fries kao globalni brand koji je broj je 1 kad je u pitanju pomfrit, doslovno želimo biti najbolji i najpoznatiji svjetski pomfrit brand. Za budućnost planiramo puno toga, prvenstveno daljnja širenja, već ove godine lansiramo prvi objekt u Indiji, 3 nova objekta u Južno Afričkoj Republici te prvi objekt u Australiji koji će biti na legendarnoj Bondi beach. Osim širenja, radimo na novom konceptu odnosno formatu "Surf'n'Fries-Vending" koji ce biti kompletno automatiziran te će otvoriti nove mogućnosti lokacija te će bolje komunicirati brand prema mladim generacijama koje preferiraju razgovarati sa strojem u odnosu s ljudima. Također, eksperimentalno radimo na Surf'n'Fries-Chips-u koji planiramo lansirati u retail jer vjerujemo kako je vrlo logičan slijed.

Što biste istaknuli kao glavni adut u dosadašnjem poslovanju?

Glavni adut je sigurno vrlo jasno pozicioniranje branda i specijalizacija za jedan segment. Nakon toga inovacija koju smo pokazali kroz ambalažu koja je core vrijednost branda te kreativnost u smislu brandinga i dizajna. Također, uvijek smo gledali da imamo najveću moguću kvalitetu po pitanju hrane koju poslužujemo sto je iznimno bitno ukoliko želiš biti broj jedan. Osim toga, trudili smo se biti maksimalno fleksibilni prema franšizerima pa smo se tako trudili uvijek inovirati naše formate dućana od klasičnog fiksnog pa preko mobilnih ili shop-in-shop verzija, međutim morali smo biti oprezni da kada "savijamo" brand da ga ne izdeformiramo ili slomimo to zna biti vrlo izazovno. U konačnici: pozicioniranje, inovacija, kreativnost, kvaliteta i fleksibilnost.

U velikoj konkurenciji fast food lanaca, napravili ste prepoznatljiv brend, i kod nas i u svijetu. Što je po vama bilo najbitnije u ovoj uspješnoj hrvatskoj poslovnoj priči?

Mislim da je najbitniji mindset gdje nikad nismo gledali tržište ograničeno samo na Hrvatski teritorij već smo iz početka gradili brand da ima look and feel globalni. Drugo, gledali smo da smo posebni i da ponudimo nešto sto drugi ne nude, a da opet svi vole. Nadalje, ulagali smo sve sto smo imali u poboljšanje koncepta od brandinga, arhitekture, promocije itd. Na kraju krajeva držali smo otvorene perspektive i nismo se bojali jako puno riskirati i kad bi pali bi se opet digli i nastavili dalje malo pametnije.

Kako prepoznajete unaprijed dobrog franšizera s kojim želite ostvariti suradnju?

Ovo je odlično pitanje, tu nam je puno vremena trebalo dok dođemo do pravog profila franšizera. Zaključak je da je potrebno 4 osnovne karakteristike, prvo franšizer mora imati dovoljno kapitala za započeti posao, ako je potkapitaliziran ne dolazi u obzir jer su 90% šanse da neće uspjeti. Drugo, mora imati f&b iskustvo bez toga ne može odmah krenuti u posao jer će mu trebati jako puno vremena dok shvati osnove ugostiteljstva, u ovom slučaju preporučujemo da se krene s manjim formatom poput Surf'n'Fries-Trailera. Treće, mora imati dobar network kako bi došao do pravih lokacija, to je već dobro znana stvar da u ugostiteljstvu 80% uspjeha može biti do lokacije i da se lokacija ne bi smjela nikako kompromitirati. Četvrto, da je strastven oko branda i da želi da cijeli lanac raste i bude uspješan. Sa četvrtim imamo najmanje problema jer se ljudi najčešće zaljube u koncept, ali ključno je imati i prve tri karakteristike da bi uspjeh bio zagarantiran.

Je li Hrvatska trenutno povoljno područje za ostvarivanje sličnih poslovnih pothvata kao što je vaš? Što biste za kraj intervjua poručili entuzijastima koji žele krenuti vašim putem?

Hrvatska je dobra za dvije stvari, jedna je da je dobra kao tržište za testiranje koncepta i učenje, drugo je da radi turizma može biti dobra za promociju koncepta stranim tržištima. Dalje od toga Hrvatska ne drži vodu zbog slabe kupovne moći te nevjerojatno visokih poreza. Poručio bi svakako da koncepte grade za internacionalna tržišta te da se ne boje izlaska na strana tržišta jer najčešće puno bolje funkcioniraju od domaćeg. Također, treba se dobro pripremiti u kontekstu da se zadovolje standardi i očekivanja od brandinga, vizuala pa do standarda kvalitete, i popratne dokumentacije poput Operations Manual i slično. Nije to ništa strasno ako znaš sto radiš, mi smo bili pioniri pa smo često puta radili greške i skupo ih plaćali. Ako bilo tko želi pomoć ili želi čuti iskustva iz prve ruke meni je uvijek drago podijeliti.


Komentari članka

Vezani članci

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Gordan Kolak proglašen je krovnim Vizionarom godine

17.05.2026.

Ovogodišnji Vizionari po kategorijama su Mate Uzinić, Nikola Kapraljević i Tomislav Car, Gordan Kolak, Dani Černi te Igor Bezinović

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Orqa pokreće proizvodnju u SAD-u! Kovačević: Tehnologiju razvijenu u Osijeku podići ćemo na novu razinu

10.05.2026.

Osječka tehnološka tvrtka Orqa u suradnji s američkim partnerom By Light Professional IT Services LLC, pokreće proizvodnju u SAD-u, a riječ je o strateškom partnerstvu osnovanom radi pokretanja modernih proizvodnih pogona na tržištu Sjedinjenih Američkih

Hrvatska ubrzava izvoz visoke tehnologije i smanjuje jaz s EU

08.05.2026.

Hrvatska se nalazi pred točkom pune zaposlenosti. Godine 2025. stopa zaposlenosti dosegnula je povijesno rekordnu razinu. Pritom je u našoj zemlji radilo 1,7 milijuna ljudi, a stopa zaposlenosti iznosila je 74,4 posto. Hrvatska ubire plodove tržišne ekono

Tag cloud

  1. 2861 članka imaju tag turizam
  2. 2712 članka imaju tag hrvatska
  3. 1499 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1812 članka imaju tag svijet
  5. 1397 članka imaju tag ict
  6. 2004 članka imaju tag financije
  7. 1570 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1343 članka imaju tag industrija
  12. 1250 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1079 članka imaju tag menadžment
  15. 695 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 462 članka imaju tag BDP
  19. 687 članka imaju tag opg
  20. 793 članka imaju tag maloprodaja
  21. 556 članka imaju tag poticaji
  22. 361 članka imaju tag kompanije
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 536 članka imaju tag porezi
  30. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 438 članka imaju tag osijek
  32. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  33. 529 članka imaju tag obrazovanje
  34. 452 članka imaju tag start up
  35. 513 članka imaju tag dzs
  36. 364 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 428 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk