Dalmacijacement najveći proizvođač cementa u regiji

Tvrtka Dalmacijacement u Solinu vodeći je proizvođač cementa u Hrvatskoj i regiji, kojim je sagrađen najveći dio autoceste Zagreb-Split te proširena autocesta u Petrovcu u Crnoj Gori. Tim je cementom sagrađena i većina najvažnijih mostova u cijeloj regiji, poput Masleničkog, Skradinskog i Dubrovačkog, te mostova preko rijeke Cetine i mosta Millenium u Crnoj Gori.

No, tvrtka Dalmacijacement sudjelovala je i u gradnji Luke Gruž u Dubrovniku, Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, Arene Zagreb, poslovnog tornja WTC-a u Rijeci te zgrade Zračne luke u Podgorici. Proizvod Dalmacijacementa korišten je i u gradnji Morskih orgulja u Zadru, Arheološkog muzeja »Narona« u Vidu... Tu su još i brojni školsko-sportski objekt, te crkva Padre Pio u Italiji. Da su građevine zacijelo prepoznate, potvrđuje i međunarodna graditeljska nagrada »CEMEX« na kojoj su mnogi od spomenutih projekata ostvarili zapažene uspjehe. Naime, nagrada »CEMEX« uspostavljena je prije 18 godina s ciljem prepoznavanja najkvalitetnijih radova u graditeljstvu sjevernog Meksika, a potom je proširena i na druge zemlje.

To je Vjesniku potvrdio predsjednik Uprave Dalmacijacementa Trpimir Renić, koji je zadovoljan svime što je dosad postignuto u toj tvrtki, baš kao i više od 650 zaposlenih (na području Hrvatske). Renić naglašava da je godišnji kapacitet Dalmacijacementa oko 2,5 milijuna tona cementa te da je riječ o tvrtki koja, uz zadržavanje vodeće pozicije na tržištu cementa, svakim danom snažnije ulazi i na tržište betona. Transport cementa, osim brodovima, obavlja se i željeznicom te cestovnim prometom. Primjerice, u Luci Ploče skladišti se energent potreban za rad tvornica, koji se tjedno doprema brodom do tvornice »Sv. Juraj« gdje je i skladište. Odatle se energent raspoređuje u ine tvornice, prema potrebama. Nakon ulaska Dalmacijacementa u sustav CEMEX-a, Renić je radio kao direktor razvoja i integracijskih procesa u regionalnoj podružnici u Londonu da bi 2007. godine stupio na čelo tvrtke. Kaže kako je Dalmacijacement vodeći hrvatski proizvođač cementa i lider na tržištima BiH i Crne Gore, te da tvrtka svoje poslovanje temelji na poštivanju smjernica održivog razvoja, ulaganju i u zaposlenike, te poštivanju najviših standarda kvalitete proizvoda.

»Proizvodnja cementa na ovim prostorima ima dugu tradiciju od skoro 150 godina. No, tvornica cementa 'Sveti Kajo' puštena je u rad 1904. Četiri godine poslije otvorena je tvornica '10. kolovoz', dok je najmlađa tvrtka 'Sveti Juraj' u Kaštel Sućurcu, koja je počela proizvoditi 1912. Od 1957. sve tri tvornice posluju kao jedno poduzeće, a tvrtku je 1996. kupio britanski RMC da bi Dalmacijacement 2005. postao dio svjetske grupacije CEMEX sa sjedištem u Meksiku koji je, kupivši RMC, zauzeo važan položaj na europskom tržištu cementa. Naša je tvrtka tijekom svih proteklih godina svoje poslovanje uskladila s najvišim standardima uvodeći sustave za upravljanje kvalitetom, okolišem, sigurnošću i zaštitom na radu, u skladu sa zahtjevima dobrovoljnih normi ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001 u sve svoje tvornice. Dalmacijacement kontinuirano ulaže u poboljšanje tehnologije«, naglašava Trpimir Renić, podsjećajući kako je tvrtka dobitnik i mnogih priznanja.

Kaže da je Dalmacijacement među prvima nositelj Certifikata Poslodavac Partner za izvrsnost na području ljudskih potencijala, a u prosincu 2008. tvornica je prema Indeksu DOP-a uvrštena među sedam najboljih hrvatskih tvrtki na području društveno odgovornog poslovanja.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je 2003. godine Dalmacijacementu dodijelilo priznanje za poseban doprinos u zaštiti okoliša. A cement koji je proizveden u toj tvornici izrađen je od sirovine koja se dobiva iz tri eksploatacijska polja »Sv. Kajo«, »Sv. Juraj« i »10. kolovoz«, kojima Dalmacijacement odgovorno gospodari. U krugu tih tvornica uređeno je više od 80.000 metara četvornih zelenih površina, a provedena je i biološka rekultivacija eksploatiranih polja na površini od 170.000 kvadrata.

»Danas se proizvođači cementa suočavaju s novim izazovom - obvezom smanjenja emisije ugljičnog dioksida, što je moguće učiniti samo uvođenjem novih vrsta goriva potrebnih za proizvodnju cementa. Zato je Dalmacijacement protekle godine pokrenuo pilot-projekt o zbrinjavanju komine masline koja se, kao aditiv, dodavala u samom početku proizvodnog procesa. Tim je projektom naša tvornica omogućila uljarima da se komina, kao biomasa, zbrine na odgovarajući način. Što se tiče svjetske financijske krize, najprije je pogodila građevinski sektor, a time i Dalmacijacement, kao najvećeg proizvođača cementa u Hrvatskoj i regiji. Napravili smo Program povećanja učinkovitosti kako bismo postali produktivniji u svim segmentima poslovanja. Uveli smo i različite metode rezanja troškova da bismo zaštitili radnike i sačuvali radna mjesta, kao i dosadašnju razinu plaća. Svojim radnicima osiguravamo i sigurno radno okruženje i zaštitu zdravlja«, optimističan je Renić, dodajući kako je CEMEX-ova vizija održivog razvoja upravljanje zaštitom okoliša.

Poručuje kako je CEMEX vodeći član Inicijative održivosti u cementnoj industriji Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Zato je Dalmacijacement suosnivač Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj koji potiče aktivnu ulogu gospodarstva u održivom razvoju. Ističe da je tvrtka aktivna na brojnim projektima kako bi bila prepoznata kao dobar susjed, te pozitivan partner u lokalnoj zajednici. Renić navodi i podatak kako je Dalmacijacement u proteklih osam godina uložio više od 50 milijuna eura u projekte zaštite okoliša.

»Tvornica Dalmacijacement redovito komunicira sve novosti vezane uz svoje poslovanje te aktivno radi na podizanju kvalitete življenja u zajednici pomažući edukativne, kulturne, sportske i ine vrijedne programe i projekte. Upravo je takvim odnosom postala prepoznata kao tvrtka kojoj je briga za okoliš stalna zadaća. Svoj poslovni rast gradi na partnerskom odnosu prema zaposlenicima i zajednici, a da je Dalmacijacement na pravom putu potvrđuje i nagrada Indeks DOP-a koju je naša tvrtka dobila sredinom prosinca prošle godine od strane HGK-a i HRPSOR-a«, zaključio je Trpimir Renić.