Dalmacija kao Kalifornija: na sve strane niču nasadi badema, uzgajivači očekuju veću zaradu nego od turizma

Domaćih badema na policama trgovina već godinama nema ni za lijek - i ono malo što se uzgoji, izveze se, no to su doista neznatne količine prema onima koje uvezemo.

Primjera radi, lani smo izvezli (uglavnom u zemlje regije op.a.) 114 tona oljuštenog badema i badema u ljusci, a uvezli smo deset puta više - 1235 tona, od čega polovicu iz SAD-a.

Poražavajući su to podaci, pogotovo kad se uzme u obzir da imamo bogomdane uvjete za uzgoj spomenute poljoprivredne kulture. Osim toga, za bajamima stalno raste potražnja na svjetskom tržištu, među ostalim, i zato što Kalifornija, najveći izvoznik, zbog nedostatka vode ima stalan pad u proizvodnji.

Domaći su poljoprivrednici i poduzetnici, ipak, počeli percipirati spomenutu činjenicu, pa ih se u "biznis" s bademima posljednjih godina upušta sve više, no ipak nedovoljno da bi se nametnuli veletrgovcima i postali konkurentni na europskom i svjetskom tržištu.

Zajedno na tržište

Upravo radi privlačenja novih uzgajivača, danas se na Braču, u općini Selca, organizira veliki okrugli stol na temu "Plantažni i individualni uzgoj bajama". Organizator je tvrtka "Brački vrtli", iza koje stoje braća Nenad i Nebojša Kurtović. Oni su, naime, lani uzeli u zakup 40 hektara državne zemlje upravo u Selcima, te dosad zasadili 2900 stabala na ukupno 10 hektara površine, a plan je da ih se tijekom ovog prosinca zasadi još 3600 na 12 hektara.

Obiteljski kapital supružnici Deniza i Nenad Kurtović nisu, kao što bi većina napravila, uložili u turizam koji donosi brzu zaradu, već su se odlučili na sadnju bajama, i to ekološku. Izračunali su, naime, kako bi im iznajmljivanje apartmana, dugoročno gledano, donijelo tek trećinu dobiti od one koju očekuju od uzgoja bajama! To nije ni čudno kad se uzme u obzir da se za eko-bajame u maloprodaji postiže cijena i do 200 kuna po kilogramu.

- Glavni cilj ovog okruglog stola koji organiziramo na Braču jest da privučemo što više uzgajivača u klaster kako bismo, među ostalim, lakše dobivali poticaje iz europskih fondova, te zajednički djelovali na tržištu. Bilo bi dobro da se stvori jedna mreža kooperanata koja bi svoje viškove, uz primjerene uvjete, prodavala nama. Od 70 do 80 posto europskog tržišta opskrbljuje se američkim bademima, čija je proizvodnja u padu tako da je posao uzgoja ove kulture u Hrvatskoj itekako perspektivan - smatra Nebojša Kurtović, direktor i glavni operativac tvrtke "Brački vrtli", koja je "Hrvatskim šumama" platila pola milijuna kuna za pedesetogodišnji zakup terena na Braču. U međuvremenu su potrošili još tri milijuna kuna na uređenje nasada i navodnjavanje, a iduće godine planiraju uložiti dodatnih milijun kuna za gustirnu i nadopunu sustava navodnjavanja.

Zdrava prehrana

- Sadnja bajama nikako ne donosi brzu zaradu jer se na punu plodnost čeka i do osam godina, ali smo sigurni da je to dugoročno dobra investicija. Ova klima koju mi imamo na dalmatinskom području, pogotovo na otocima, uz odgovarajuće navodnjavanje, povećava plodnost bajama i do 40 posto! Velike mogućnosti donosi i prerada bajama u bademovo ulje, brašno ili mlijeko, a to su danas vrlo traženi proizvodi zbog trenda zdrave prehrane, pa ćemo možda u perspektivi krenuti i tim putem - objašnjava Nenad Kurtović, vlasnik tvrtke "Brački vrtli", i dodaje kako su brat i on stalno u kontaktu s uzgajivačima s područja Šibenika i Zadra s kojima postoji mogućnost udruživanja u klaster.

Jedan od njih je i Mate Miliša, poduzetnik koji je sa svojim partnerima zakupio 40 hektara zemlje u Bukovici i Ravnim kotarima i na njoj zasadio bajame. Veće količine uroda očekuje 2020. godine.

- Trenutačno smo u fazi kontaktiranja s potencijalnim kupcima. Ne vjerujem da ćemo imati problema s otkupom jer je potražnja za bademima u stalnom porastu, ne vidi se trend pada. Ovaj biznis ima ogroman potencijal, zato planiramo otkup dodatnih 20 hektara u sljedeće dvije godine - kaže nam Miliša.
izdašni poticaji: zadrugama više EU novca

Da uzgajivači badema mogu računati na izdašne poticaje iz EU-ova programa ruralnog razvoja, kaže nam Anđelko Katavić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije. Lakše im je, međutim, doći do većeg novca ako se udruže u zadruge ili klastere, što sugerira i Ministarstvo poljoprivede.

- Udruživanje je važno i kako bi hrvatski poljoprivrednici na europsko tržište izašli s adekvatnom količinom i ponudom. Za sve one koji se premišljaju krenuti ili ne u uzgoj bajama poručujem kako im Županija može pomoći financiranjem sadnog materijala, sufinanciranjem projektne dokumentacije i izrade komunalne infrastrukture za natapanje. To je značajna podrška - drži Katavić i dodaje kako je OPG-ovima iz Splitsko-dalmatinske županije podijeljeno sedam milijuna eura iz programa ruralnog razvoja u zadnje tri godine.

Podrška općine: masline nisu dovoljne

Kurtovići tvrde kako je njihov dolazak i investiciju u Selcima načelnik ove bračke općine Ivan Marijančević popratio riječima: 'Sam vas je Bog poslao...' Pitamo ga je li to istina.

- A čujte, poljoprivreda je nekoć bila u fokusu razvoja mjesta, a danas smo ostali samo na maslini - uzgoj višnje maraske je, praktički, iščezao, vinova loza je zahtjevna... Ovim događanjem i Bračane i sve ostale želimo animirati za uzgoj bajama, a Općina će im dati svu potrebnu podršku - poručuje Marijančević.