Dalić: Kompanija s 20 ljudi koja uredno plaća, važna je kao Agrokor

Gošća Novog dana na televiziji N1 bila je ministrica gospodarstva i potpredsjednica nove Vlade, Martina Dalić. Govorila je o poreznoj reformi nove Vlade, 'situaciji' sa suprugovom funkcijom, razlozima doniranja stranke Pametno te o tome treba li, primjerice, Agrokor imati poseban status zbog svoje veličine i značaja. Izdvajamo najzanimljivije odgovore iz opširnog intervjua

Ravnateljica Ekonomskog instituta, Maruška Vizek, napisala je da nemamo jasnu sliku što će nam donijeti ova porezna reforma.

Imamo li ili nemamo jasnu sliku, ja bih ipak rekla da imamo. Treba također voditi računa da ova porezna reforma nije nastala samo u zatvorenom krugu laboratorija Ministarstva financija, nego je na njenoj izradi sudjelovala stručna radna skupina, veliki broj stručnjaka pa i s Ekonomskog instituta. Reforma odražava njihovo raumijevanje gospodarskog trenutka. A cilj koji želimo postići je vrlo jasan: svi govorimo da Hrvatska ima visoko porezno opterećenje. To ističe gospodarstvo, pokazuju komparativne analize. Vlada se odlučila na porezno rasterećenje, a paralelno s tim na smanjivanje deficita i daljnje smanjivanje duga. Glavni makroekonomski ciljevi se i dalje drže u fokusu. Slijedi izrada proračuna i vjerujem da sve kolege u Vladi razumiju da je potrebno nastaviti s opreznim politikama na rashodnoj strani.

Kako komentirate izjavu Gorana Marića da se o privatizaciji ne smije odlučivati na telefonskim sjednicama?

Tu bih se u potpunosti složila s ministrom Goranom Marićem. Odluke o privatizaciji, i bilo koje druge odluke Vlade ne bi se smjele donositi na telefonskim sjednicama. Vjerujem da se u ovoj Vladi to neće raditi. Telefonske sjednice su izvanredan intsrument koji bi se koristio kada bi se morale donijeti neke tehničke odluke za funkcioniranje sustava. Niti jedna bitna odluka se ne smije, ne može donositi na njima.

Tihomir Orešković u svom je oproštajnom intervjuu u Večernjem listu rekao da putem javnih nabava dvije milijarde kuna odu u crni ili sivu zonu.

U području javne nabave je u pripremi novi zakon, koji je posljedica i motiviran jednim dijelom usklađivanjem s EU direktivom, a drugim dijelom efikasnosti javne nabave.

Hoće li se i dalje uzimati najjeftiniji ponuđivač?

Donijet će se drugačiji kriteriji utvrđivanja, tražit će se ekonomski najopravdanija ponuda. Nadam se da ćemo imati priliku govoriti kada dođemo do cijelog teksta zakona.

Trebaju li neke tvrtke imati poseban status, poput Agrokora?

U Hrvatskoj treba stvoriti poslovnu klimu i okruženje koje će svim kompanijama koje se bore na tržištu osigurati kvalitetne uvjete. Ako mene pitate, meni je kompanija koja zapošljava 20 ljudi, koja negdje u Hrvatskoj radi, izvozi, isplaćuje uredno plaće, jednako važna kao i neka kompanija koju svi znaju i koja je svaki dan u novinama.

Bivši premijer ističe i probleme klijentelizma, koji se smatra poput političkog plijena kada se preuzme vlast.

Dosta često citirate bivšeg premijera. I moram izraziti svoje čuđenje. Premijer je prvi čovjek Vlade i može kanalizirati mnoge stvari pa me čudi kako se toliko žali. Možda je imao prilike mnoge stvari promijeniti. U ovom trenutku mogu istaknuti, kod državnih dužnosnika postoji odluka i dogovor da će se kroz dvije godine ukloniti pomoćnici i javnim natječajima birati profesionalci kako bi se osnažila državna uprava i poboljšala efikasnost. Mislim da iz toga možete iščitati jedan pozitivan trend.

Više puta se postavilo pitanje vašeg supruga, koji je član uprave INA-e, i mogućeg sukoba interesa.

U tome ne postoje nikakva misterija i magija. Prvo, u dnevnom, tjednom ili kakvom god poslovanju INA-e, ona se na inzistiranje i politčkim dogovorom nalazi u resoru ministarstva zaštite okoliša i energetike. S druge strane, upravljačka strurktura u INA-i je, prema mojim saznanjima, uvijek utvrđivana tako da je Vlada predlagala skupštini izbor Nadzornog odbora, koji je dalje birao ostale organe društva. Moj suprug je već šest godina član uprave. I za vrijeme Milanovića i za vrijeme Oreškovića i mislim da sve to ukazuje da nema veze sa mnom. Ako bi ikad Vlada određivala bilo što o mojem suprugu, obitelji ja u tim odlukama sigurno sudjelovati neću. Na brojne komentare, oglasila se i Dalija Orešković koja je vrlo jasno rekla da u tom kontekstu sukoba interesa nema jer radi se, barem koliko ja razumijem, o provođenju javnoga interesa. A o privatnim bi se eventualno moglo raditi kada bi Vlada raspravljala o personalnim pitanja. A prema mojim saznanjima Vlada nikada prije o tome nije raspravljala. Ako i bi, nitko se ne treba brinuti jer ja u tome neću sudjelovati.

Bili ste pod napadom društvenih mreža zbog donacije stranci Pametno prije izbora 2015.

Mislim da se svi ti mali događaji koriste kako bi se pokušala skrenuti pozornost s onoga što je važno i bitno, a to je da se u Hrvatskoj proteklih nekoliko mjeseci stvorila pozitivna atmosfera, formirana je Vlada kvalitetnih, stručnih ljudi koja ima potencijal da zaživi kao tim i da konačno dobimo u funkcioniranju efikasnu Vladu. Ono što je meni osobno žao je što se nebitnim stvarima s toga skreće pozornost. Kad smo kod detalja s donacijom, svi znaju da tada nisam bila članica HDZ-a, nisam javno djelovala i htjela sam izraziti jedan protest zbog tadašnjeg političkog okruženja u kojem su se bavili nekim starim temama, a ta grupa ljudi je hrabro izašla s ekonomskim temama. Moglo se i raspravljati da sam autor nekih HDZ-ovih programa. Svaki se problem može pogledati s različitih aspekata, ali nije mi drago da se u javnom prostoru drže osobne teme.

Koji će biti vaš prvi zakonski prijedlog?

Zakon o javnoj nabavi, a nakon toga očekujem da ćemo imati niz izmjena, uglavnom podzakonskih akata koji se tiču uklanjanja nekih barijera.

Posebno ste istaknuli ljestvicu Doing businsess. Nedavno smo na njoj pali četiri mjesta.

Naš plan je jednostavno ocijeniti i analizirati svako od tih područja koja čine ljestvicu. Ne bih se željela vraćati na način metodologije i izračuna, to su okolnosti koje rade drugi ljudi, u nekoj drugoj instituciji. Mi smo si uzeli zadatak da ćemo pokušati iskorititi tu ljestvicu kao neko mjerilo.