Crna rupa Europe postaje omiljeno odredište zapadnjaka

Sve više ljudi sa zapada, ali i istoka Europe kupuje nekretnine na obali Albanije, a razlog tome nisu samo još uvijek niske cijene

Albanija je dugo bila crna rupa Europe. Stranci koji su ondje ljetovali često su se smatrali avanturistima i pomalo ludima. No, kako javlja Deutsche Welle, danas se mnogi Europljani odlučuju i na još veću avanturu i kupuju nekretnine na albanskoj obali.

Svein Augland jedan je od novih stanovnika ove države jer je prošle godine kupio stan u Sarandi.

'Znao sam samo da je Albanija bila komunistička zemlja i čuo sam užasne priče o albanskoj mafiji. Moja žena me je navela da se zainteresiram za tu zemlju i tako je putovanje počelo', kaže ovaj Norvežanin.

'Moj prvi dojam o Albaniji: odlična klima, malo turista, ljubazni ljudi i vrlo zdrava hrana. Najvažnije je da se do Albanije lako doći iz Norveške, jer ranije smo imali kuću u Brazilu.'

Albanija ga podsjeća na Italiju i Grčku, no u usporedbi s njima još je netaknuta.

Sve veći interes Britanaca

Osim Norvežana, nekretnine u Albaniji kupuju i Šveđani, Danci, Francuzi i Poljaci. Prošle godine sutu balkansku zemlju otkrili čak i Ukrajinci. Nema točnih brojki, ali smatra se da se oko 400 stranaca skućilo u Albaniji, kaže Ilir Konomi iz agencije za prodaju nekretnina Albania Property Group.

'Zapadni Europljani bitno se razlikuju od onih s istoka. Dok Norvežani rado kupuju velike apartmane, Ukrajinci prije svega gledaju na cijenu. Trenutno ima mnogo zainteresiranih iz Velike Britanije. Mogu reći kako se nakon referenduma o Brexitu zanimanje povećalo za 15 posto', priča Konomi.

Tržište nekretnina na albanskoj obali ima koristi od sve više turista u tu zemlju. Tamo redovito obično provode odmor Albanci iz Kosova i iz svih dijelova svijeta, ali ima i sve više drugih turista. Albanska carina je 2015. evidentirala više od 620 tisuća turista u tu zemlju, što je veoma mnogo za zemlju s ukupno tri milijuna stanovnika. A to zanimanje se odražava i na tržište nekretnina, kaže Konomi: 'Uglavnom se kod nas raspituju za stanove na obali. Mnogi od njih su prvo ovdje došli kao turisti i kasnije su se odlučili i nešto tu kupiti.'

Apartmani od 30.000 eura

Konomi je uvjeren da će biti još bolje jer sve se više zna za ljepote Albanije, a u međuvremenu se ljetovanje u toj zemlji može rezervirati i na velikim turističkim internetskim portalima.

'Ova zemlja ne nudi samo sunce, more, dobru klimu, divnu prirodu i susretljive ljude. Turiste osobito privlače i niske cijene. Apartman se može tu dobiti za 30.000 do 60.000 eura i kod ovako niskih kamata mnogi razmišljaju o takvoj investiciji', smatra Konomi.

Povoljna cijene i Hans-Dietera Blasera iz Münchena navela je na kupnju stana u Sarandi. 'Cijena je bila u redu s obzirom na rizik uložiti novac u ovu zemlju. Lokacija je izvanredna. Sve u svemu, vrlo sam zadovoljan.'

Upravo je obalni gradić Saranda prvi izbor stranih kupaca. Leži nasuprot grčkog otoka Krfa gdje je i zračna luka povezana s mnogim mjestima u Europi. To je bio argument i za Norvežanina Christen Dale da kupi stan: 'U međuvremenu smo tamo ljetovali i sve više volimo ovo mjesto. Čuli smo da postoji kriminal, ali dosad ništa nismo primijetili. Saranda mi se čini miroljubivom kao bilo koji gradić u Norveškoj. Jedini problem nam je jezik, ali ovdje mnogi govore engleski.'

Zmije u rajskom vrtu

No ovakva albanska avantura krije i druge opasnosti, kako svjedoči više novih ljetnih stanovnika te zemlje. Naime, brojne nekretnine uz obalu sagrađene su bez dozvole, tako da i Norvežanin Dale savjetuje da se dobro provjeri kupoprodajni ugovor i postoji li to što kupujete uopće u zemljišnim knjigama. Tu je pak i birokracija, o čemu nam svjedoči i Blaser: 'Državna uprava nikako da se pokrene s mjesta i nije bilo lako bilježnički potvrditi kupnju.' Razlog je najčešće što vlada kaos u zemljišnim knjigama.

Ilir Konomi svjestan je birokratskih problema u njegovoj domovini: 'U našoj agenciji pomno pazimo na sve i sve provjerimo prije nego što nešto ponudimo stranim klijentima. Ali istina je da često nedostaje upis u zemljišne knjige.'

Mnogi Albanci se nadaju kako će reforme tamošnjeg pravosuđa konačno donijeti oporavak njihove zemlje. Ali dok se ta nada ne ispuni, moglo bi proći još mnogo ljeta. Jer kako sažima Svein Augland: 'Albanija je istovremeno razvijena i nerazvijena zemlja.'