Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Svi 2009

ČLANAK: (Ne) realno

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić-Dankoš  

ČLANAK: (Ne) realno

Predizborno je vrijeme i sve političke opcije nastoje motivirati glasačko tijelo na izbor upravo njihove opcije kao one "dobitne". S jumbo plakata se za promjenu više-manje smješkaju muškarci u prigodnoj odjeći i moram priznati da mi je to kao pripadnici ženskog spola zgodno, jer se inače u "neizborno" vrijeme uglavnom smješkaju žene. I da izbori ne stoje toliko, čisto bi bilo zgodno da se smješkaju češće. No, osim po najljepšem osmjehu izbori ne bi trebali imati drugih sličnosti sa izborom ljepote, barem ne za kritičnu javnost koja svoje odluke donosi na osnovi argumenata.

Vrijeme krize zahtjeva kritičnije promišljanje o izboru kandidata koji će Slavoniju našu voditi u slijedećem mandatu, pogotovo ako znamo kako postoji međuovisnost o stručnosti, sposobnosti i znanju, i brzine ali i dugoročnih posljedica rješavanja krize. Pa, eto, što bi o cijeloj priči rekli argumenti.

Dakle, krajem veljače Vlada je donijela paket od 10 antirecesijskih mjera. Mjere su ocijenjene prolaznom ocjenom, jer ih je Premijer nazvao inicijalnim, te su u to vrijeme ukazivale na razvoj opće svijesti o recesiji, te potrebi preuzimanja mjera i radnji kojima će se ista ublažiti.

Prva predviđena anitrecesijska mjera odnosi se na rebalans državnog proračuna. Rebalans je rađen pod pretpostavkom pada gospodarske aktivnosti od -2%, te smirivanja inflacije na 2,6%, čime su prihodi državnog proračuna (posebice prihodi od PDV-a, prihodi od doprinosa i prihodi od trošarina) smanjeni za 8 milijardi kuna, kako su rashodi smanjeni za 5,4 milijarde kuna, to se državni deficit povećao za 2,6 milijarde kuna. Rebalansom su smanjena izdvajanja za zaposlene, materijalne rashode, pomoći dane u inozemstvu i unutar opće države, nisu dirane mirovine i socijalne naknade, te su povećane naknade za nezaposlene i aktivnu politiku zapošljavanja. Iako je bilo za očekivati da će se Hrvatska na državnoj razini morati zadužiti kod MMF-a, to se do danas nije dogodilo. Ova činjenica međutim ne znači i da se nismo zadužili, planira se izdavanje obveznica, te su odobrena sredstva za reprograme kredita kroz HBOR, što u osnovi je odgoda vraćanja preuzetih obveza.

U 9 preostalih mjera, nešto se poduzelo u segmentu turizma u kojem se apeliralo na maturante da svoje maturalce preusmjere sa stranih tržišta na domaće, ali kako su mjere donesene kada je većina maturanata već utvrdila turističku destinaciju, ovaj apel Vlade za ovu kategoriju nije imao značajnijih učinaka. Nešto je postignuto ukidanjem vize za turiste iz Ukrajine, ali uspjeh ukupne turističke sezone prema procjenama biti će vidljiv tek u rujnu, pri čemu se očekuje da će zbog recesije turisti iz nekih nama susjednih zemalja odabrati naše more umjesto nekih egzotičnijih lokacija .

Ono što su antirecesijske mjere trebale, a do sada nisu uspjele osigurati je snažna podrška srednjem i malom poduzetništvu, kao generatoru razvoja i segmentu gospodarstva koji je s jedne strane najosjetljiviji, a s druge strane najfleksibilniji u vrijeme recesije. HBOR je uz podršku Europe doduše ponudio reprograme kredita i ovo je dobra poslovna odluka no, ona sama po sebi ne može biti dovoljna. Naime reprogram kredita u osnovi ne ukida obvezu njegovog vraćanja, nego prolongira njegovo vraćanje. Svaka prolongacija zapravo je premošćivanje postojećih problema, no ukoliko se ne uklone elementi koji su doveli do sadašnjeg stanja, teško da će se i reprogramirani krediti moći vraćati. Osnovni problem u Hrvatskoj danas je neplaćanje. Osnovni generatori kašnjenja u plaćanju su javna poduzeća, koja u velikoj mjeri koriste svoj monopolski položaj na tržištu i nemogućnost "kupaca" svojih usluga da usluge preuzmu od nekog drugog, pa prihode ostvaruju koliko toliko kontinuirano, dok s druge strane svoje obveze prema dobavljačima izvršavaju nakon nekoliko mjeseci. Danas svi iščekuju što će biti s prodajom obveznica, jer nam snažan novčani impuls hitno treba, svako daljnje čekanje prolongira agoniju za realni sektor koji sve teže podnosi kreditiranje javnog.

Država (odnosno Ministarstvo financija) do sada nije pokazala jasne mjere kako planira rješavati goruće probleme. Prijedlog analitičara bio je da se PDV obračunava na naplaćenu, a ne na fakturiranu realizaciju, no, taj prijedlog za sada nije prošao, pa bi sada privatnom sektoru bilo mudro dobro promišljati kada će ispostavljati račune, odnosno dogovoriti sigurnu naplatu, ili barem oblik koliko toliko prihvatljive kompenzacije. Država se ne želi odlučiti za PDV po naplaćenoj realizaciji, jer bi tako dovela do daljnjeg smanjena prihoda u državni proračun koji si sada ne smije dozvoliti. Iako će zbog nelikvidnosti sve više poduzeća naprosto prestati plaćati PDV, samo mislim da nije mudro dovoditi vlastitu blagajnu u takvo stanje.

Kao jedan od prijedloga analitičara je "čišćenje" potraživanja i obveza javnog sektora gdje god je to moguće multilateralnim kompenzacijama. Nakon provedenog zatvaranja stvorila bi se osnova za kreiranje realnih financijskih izvještaja, te bi ista trebala poslužiti za donošenje poslovnih odluka. Na žalost financijski izvještaji se vrlo malo koriste za donošenje poslovnih odluka, a više se koriste da se zadovolji zakonska obveza njihovog sastavljanja.

Sve u svemu užasava me situacija u kojoj se ministar češka i crveni, analitičari prognoziraju dodatan pada BDP-a, djelatnici u javnom sektoru štrajkaju, a nema onog što nam je trenutno HITNO potrebno situacijske analize. Dakle mora se ODMAH napraviti analiza stvarnog stanja države; dakle imovine, potraživanja, obveza, vidjeti koje se obveze mogu zatvoriti, postoje li potraživanja koja se uz diskont mogu naplatiti ranije, kako bi se odmah počelo smanjivati obveze. Jednom riječju treba nam situacijska analiza, te strateški plan, dobri analitičari novčanog tijeka koji sada više nego ikad postaje alat za donošenje poslovnih odluka.

I na kraju priče, kada se vratimo na izbore i argumente, treba se sjetiti kako naša Županija u rokovima plaća svoje obveze, te kako se vodi konzervativna ali odmjerena politika pri donošenju odluka. Ovo mi se čini daleko snažniji argument, od bilo kakvog osmjeha i bilo kakvih garancija koje se donose bez realne osnove, ma kako svi mi voljeli i željeli da se te garancije ostvare.

*Autorica je zaposlena kao stručni suradnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije osječko-baranjske županije.


Komentari članka

Vezani članci

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

UGP traži veću transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim novcem

10.04.2026.

UGP naglašava kako je cilj doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda

BDP: Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao na 3,6 posto

27.02.2026.

Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju već 20. kvartal zaredom, i to za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu.

Hrvatska na korak do ulaska u OECD - što još treba napraviti?

30.01.2026.

OECD ima trenutačno 38 članica i svojevrsni je klub razvijenih zemalja, uključuje većinu naprednih ekonomija, a članstvo je znak stabilnog gospodarskog okružja. Od 25 zadanih područja, od pravosuđa i borbe protiv korupcije do smanjenja birokracije i bolje

Povećan minimalac u Njemačkoj - tko na kraju plaća cijenu?

08.01.2026.

Povećanje minimalne satnice u Njemačkoj, koje vrijedi od 1. siječnja, trebalo bi poboljšati položaj milijuna zaposlenih. Što to znači za gospodarstvo, male poduzetnike, poljoprivrednike, ali i potrošače?

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke