Cijene pšenice lete u nebo

Vlada je donijela odluku o obnavljanju strateških robnih zaliha pšenice kako bi se na vrijeme zaustavio očekivani rast cijena pšenice u drugom dijelu ove godine. Svoje zahtjeve za obnavljanjem obrazlažu nedostatnim količinama te stoga visokim cijenama pšenice na domaćem i stranom tržištu, što je uzrokovano smanjenim prinosima u žetvi 2010. godine zbog vremenskih poremećaja tijekom zriobe i same žetve. Naime, prošle je jeseni u Hrvatskoj zasijano oko 120.000 hektara pšenice, što je za oko 40.000 manje nego prije dvije godine, odnosno 60.000 hektara manje nego 2008., kada je bilo čak 180.000 hektara pod pšenicom.

Hrvatske potrebe za najvažnijom krušaricom iznose oko 100.000 hektara s kojih se požanje oko 550.000 tona pšenice. Domaće potrebe iznose oko 40.000 tona pšenice mjesečno. No, problem je što je prošle godine u optimalnom agro-tehničkom roku zasijano manje od 30 posto pšenice, pa se s pravom može očekivati mršava žetva. Inače, domaći prinosi pšenice malo su veći od pet tona po hektaru u prosjeku, ali već dugo zaostaju za onima u razvijenim agrarnim zemljama. Na primjer, prinosi pšenice u Mađarskoj iznose već oko osam tona po hektaru. No, sijanje tzv. tavanuše, necertificiranog sjemena, donosi 30 posto manje prinose, ali kako se poticaj daju po hektaru, a ne po prinosima, to je isplativija varijanta. No, i to je upitno jer sijanje necertificiranog sjemena na kraju zna biti skuplje. Ali i otkupna cijena pšenice u Hrvatskoj osjetno je niža nego u robnim burzama u okruženju. Primjerice, prošle je godine bila rekordnih 1,20 kuna po kilogramu, dok je u Budimpešti, nakon žetve, bila i 1,60 kuna po kilogramu. No, dva, tri velika domaća otkupljivača pšenice dobro znaju da seljaci ne mogu sami izvesti pšenicu, odnosno prodati je na robnim burzama, pa čekaju sve do zime da otkupe pšenicu. Otkupna cijena pšenice u ožujku ove godine bila je 2,20 kuna po kilogramu. Ta je otkupna cijena pšenice bila ukalkulirana u cijenu kruha, koji je neznatno poskupio.

Poljoprivrednici su ove godine još prije dva tjedna izvijestili da će ove godine tražiti 2,40 kuna po kilogramu pšenice, iako neki špekuliraju i s cijenom od 3 kune nakon ovogodišnje žetve. No, to bi moglo značiti i znatnije povećanje cijena brašna, odnosno kruha na domaćem tržištu, iako cijena pšenice na cijenu kruha utječe s manje od 20 posto. Obnavljanjem strateških robnih zaliha pšenice djelomice bi se ublažile posljedice uvoza pšenice po visokim cijenama, stabilizirala bi se cijena mlinarskih i pekarskih proizvoda, što bi se pozitivno odrazilo i na očuvanje standarda građana, računaju u Vladi.