Cijene nafte skočile više od 20 posto, na najviše razine u 10 godina

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna skočile više od 20 posto, na najviše razine u više od 10 godina, jer bi zbog rata u Ukrajini i sankcija Zapada protiv Rusije isporuke iz Rusije mogle pasti, dok je potražnja i dalje snažna.

Cijena barela na londonskom tržištu skočila je prošloga tjedna 21 posto, na 118,11 dolara, najvišu razinu od veljače 2013. godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 26 posto, na 115,68 dolara, najvišu razinu od rujna 2008. godine.

Najveći tjedni skok cijena od polovine 2020. godine uslijedio je nakon što su SAD i saveznici uveli sankcije Rusiji koje su, iako nisu usmjerene na prodaju ruske nafte i plina, ipak stisnule njezinu industriju i prijete smanjenjem opskrbe u idućim mjesecima.

Uz to, trgovci se boje da bi sankcije ipak mogle biti proširene na izvoz ruske nafte pa odbijaju prodavati rusku naftu. Prisutan je i strah prijevoznika od kazni zbog eventualnog kršenja sankcija, pa odbijaju prevoziti rusku naftu.

"Očekujemo da će se ruski izvoz nafte smanjiti za milijun barela dnevno zbog neizravnog utjecaja sankcija i dobrovoljnih postupaka kompanija. Cijene nafte vjerojatno će nastaviti rasti, možda i iznad 130 dolara po barelu", rekao je izvršni direktor kompanije Rystad Energy Jarand Rystad.

Strah od poremećaja na tržištu
Rusija izvozi između 4 i 5 milijuna barela nafte dnevno, od čega otprilike polovina ide u Europu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci boje da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.

"Zbog ruske invazije na Ukrajinu, strah od poremećaja u opskrbi bit će i dalje u prvom planu", kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

Problem oskudne ponude tek je donekle ublažilo koordinirano puštanje u prodaju 60 milijuna barela nafte iz strateških rezervi članica Međunarodne agencije za energetiku (IEA).

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, odlučili su, pak, i u ožujku povećati proizvodnju za samo 400.000 barela dnevno, odbijajući pozive da tržištu ponude znatno više barela.

Neki se nadaju da bi ruske barele mogao nadoknaditi Iran, nakon dogovora o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

"Neki su i dalje fiksirani na predodžbu da bi dogovor s Iranom donio prijeko potrebno olakšanje (i zaustavio rast cijena), ali ponovno upozoravamo na to da dogovor još nije postignut i da bi donio premalo nafte da se nadoknadi veliki poremećaj u opskrbi iz Rusije", rekla je analitičarka RBC Capitala Helima Croft.

Analitičari procjenjuju da bi eventualni dogovor mogao povećati ponudu iranske nafte na tržištu za otprilike milijun barela dnevno, no to ne bi bilo dovoljno da se nadoknadi pad isporuka iz Rusije.

S rastom cijene nafte jačaju inflacijski pritisci
Analitičari smatraju da će se cijene barela vjerojatno zadržati iznad razina od 100 dolara sve dok OPEC, američke kompanije koje naftu vade iz škriljaca ili, primjerice, Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.

Analitičari upozoravaju i na jačanje inflacijskih pritisaka u svjetskom gospodarstvu, koje potiče cijena barela iznad 100 dolara.

A jačanje inflacije moglo bi natjerati središnje banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje rasta globalnoga gospodarstva, a time i potražnje za naftom.