Čekajući Vladine mjere, županije same 'tetošile' poduzetnike

Hrvatske županije su 2009. pokušavale različitim antirecesijskim potezima zaustaviti pad lokalnoga gospodarstva, a najkorištenije mjere bile su subvencioniranje kredita i stvaranje interventnih fondova. Većina lanjskih izvanrednih programa trebala bi se nastaviti i ove godine, poručuju iz županija koje smo kontaktirali, no pitanje je kolike će biti stvarne mogućnosti. Varaždinska županija je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva osnovala Regionalni jamstveni fond vrijedan 600.000 kuna, koji je služio kao jamstvo za pokriće do 50 posto iznosa kredita, dok je za poduzetnike početnike to jamstvo bilo i do 70 posto iznosa kredita.

Zagreb kasni
I Istarska županija je kreirala kreditni fond, od čak 100 milijuna kuna, s kamatom između 5,1 i 5,4 posto te rokom od 10 godina. Od navedenog iznosa realizirano je 60 posto sredstava, dok je preostali dio u fazi realizacije, kažu u toj županiji. U Gradu Zagrebu više od 400-tinjak poduzeća čekalo je prošle godine novac iz najavljenoga interventnog fonda, vrijednog 20 milijuna kuna, ali s realizacijom tog programa tek će se krenuti. Prema riječima Ladislava Prežigala, pročelnika Ureda za gospodarstvo, upravo je završen natječaj na kojem je odabrano 450 poduzeća, ponajprije proizvodnih, koja će povlačiti iznose između 20 i 300 tisuća kuna. Pročelnik kaže i kako se vode razgovori s bankama o novim linijama. Zagrebačka županija pak, kojoj je ovogodišnji proračun sedam posto manji u odnosu na lanjski, namjerava pokrenuti četiri kreditne linije, od kojih su dvije u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, a dvije su nove županijske kreditne linije. Napominju kako sve linije imaju subvencioniranu kamatnu stopu. I karlovačka županija je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva otvorila novu kreditnu liniju Lokalni projekti razvoja malog poduzetništva. Navedenim projektom predviđeno je kreditiranje malih i srednjih poduzetnika s iznosima kredita od najmanje 200.000, a najviše pet milijuna kuna na rok od 10 godina, u koji je uključen poček do dvije godine, uz promjenjivu kamatnu stopu koja, kako kažu, ne može iznositi više od devet posto. Županija i Ministarstvo subvencioniraju kamatu svaki s po dva posto. Sredstva su usmjerena proizvodnim djelatnostima. Neke županije poput Zadarske nisu uvodile izvanredne mjere. No i u toj županiji ističu kako postoji jamstveni fond Regionalni jamstveni instrumenti, čija su sredstva oročena na posebnom namjenskom računu te se kontinuirano ukamaćuju. Vrijednost fonda iznosi oko 4,2 milijuna kuna. Krapinsko-zagorska županija je radi ublažavanja efekata krize i poboljšanja likvidnosti sredinom prošle godine uvela subvencije kamata malim i srednjim poduzetnicima na kredite za financiranje tekućeg poslovanja. Sufinancira se 50 posto troškova kamata na kredite s rokom povrata do 18 mjeseci, koja tako za krajnjega korisnika iznosi između 3,75 i pet posto, ovisno o odabranoj poslovnoj banci. U proračunu za 2010. osigurano je 760.000 kuna za subvenciju kamata po kreditima odobrenim lani.

Suradnja s bankama
Župan Siniša Hajdaš Dončić kaže su osigurana sredstva za subvencije kamata za kreditni fond od oko 50 milijuna kuna kroz dvije kreditne linije iz kojih će se u suradnji s poslovnim bankama odobravati poduzetnički krediti. Navedeni fondovi i subvencioniranje kamata dio su programa pomoći hrvatskih županija. Istarska je, primjerice, prošle godine ribarima osigurala 25.000 kuna nepovratnih sredstava za sufinanciranje opreme za ribarenje, a Varaždinska je sa 23 milijuna kuna osigurala besplatan prijevoz učenika i studenata.