Burze se kupaju u novcu. Što to smeta Studencu i što već godinama čeka Infobip?

Ako je suditi po tvrdnjama financijskih stručnjaka o trenutnim uvjetima koje investitori nude kompanijama koje namjeravaju izaći na burzu, čudi odustajanje Studenca s jedne strane, ali i zašto se već godinama čeka na izlazak naših najvrednijih kompanija na strano tržište, poput Infobipa. Prva početna javna ponuda dionica (IPO) neke hrvatske kompanije koja se trebala provesti na dvije burze u četvrtak je neslavno propala. Studenac je na iznenađenje dobrog dijela javnosti objavio kako zaustavlja IPO na Varšavskoj i Zagrebačkoj burzi.

Kako je u priopćenju objasnio predsjednik Uprave Studenca, Michał Seńczuk. tijekom brojnih razgovora i sastanaka hrvatski, poljski i međunarodni ulagatelji pokazali su ozbiljno zanimanje za poslovni model Studenca, poštovanje prema ostvarenom dinamičnom rastu i podršku daljnjem planiranom širenju, kazao je Seńczuk. - Ipak, zbog izazovnih okolnosti na tržištu kapitala, zajedno s našim većinskim vlasnikom, odlučili smo zaustaviti IPO dionica Studenca - pojasnio je prvi čovjek tog trgovačkog lanca koji je namjeravao prikupiti do 80 milijuna eura.

Pokretanje štednje građana
Jesu li okolnosti na tržištu kapitala baš tako izazovne kao što tvrdi Seńczuk? Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, odustajanje Studenca nije željela komentirati poručivši kako ZSE ne komentira poslovne odluke izdavatelja. No, Gažić je na upit o trenutnim uvjetima na domaćem tržištu kapitala kazala kako ih ocjenjuje vrlo povoljnima, a posebice u svjetlu činjenice da su praktički sva dosadašnja izdanja u posljednjih 10-ak godina pokazala da na našem tržištu postoji značajan investicijski apetit. - Štednja građana godinama je u porastu i taj kapital potrebno je pokrenuti - da je to moguće i potrebno, pokazala su ne tako davna uvrštenja državnih obveznica i trezorskih zapisa - ističe Gažić.

Istovjetno razmišlja i Jurica Miličević, strategy & transaction lider u EY Hrvatska. - Tehnički i regulatorni preduvjeti su na visokom nivou, što znači da postoje solidne osnove za realizaciju javnih ponuda dionica. Kada uzmemo u obzir i trenutnu likvidnost koja je još uvijek na iznimno visokom nivou, vjerujem da postoji više nego dovoljno zainteresiranih investitora koji su spremni sudjelovati u kvalitetnim IPO-ima. Ovakva razina likvidnosti pruža dodatni poticaj investitorima da traže nove prilike za ulaganje, a kvalitetni IPO-i svakako spadaju u tu kategoriju - ocjenjuje Miličević.

Podsjetimo, zadnje uvrštenje dionica na Zagrebačku burzu dogodilo se u proljeće 2022. godine kada je dionice uvrstila turistička kompanija Mon Perin. Godinu ranije domaća burza svjedočila je vrlo uspješnom IPO-u informatičke kompanije Span koja je privukla vrlo solidan interes malih ulagača, više od njih tisuću. Stoga, kad je riječ o rijetkim IPO-ima u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina, problem je, treba li i posebno naglašavati, u drugoj strani. Naime, zainteresiranost hrvatskih kompanija za prikupljanje kapitala putem IPO-a još uvijek je na relativno niskoj razini, ističe Miličević.

Ukorijenjene predrasude
- Velik dio kompanija nije dovoljno upoznat s ovim načinom prikupljanja kapitala i prednostima koje listanje na burzi može donijeti, a postoje i određene predrasude prema procesu izlaska na burzu, koji se dijelom javlja zbog općenitog nedostatka kulture dioničarstva u našoj zemlji, ali i zbog činjenice da je u Hrvatskoj još uvijek mali broj kompanija čiji bi IPO opsegom i veličinom bio zanimljiv investitorima, posebice stranima. Upravo zato nužna je jača edukacija tržišta te bolje informiranje poduzeća o mogućnostima i prednostima koje IPO može pružiti, poput pristupa širem krugu investitora, povećanja transparentnosti i jačanja ugleda kompanije. Kapital prikupljen putem IPO-a predstavlja trajni izvor financiranja, čiji je trošak relativno nizak u odnosu na kreditiranje, ali s druge strane od kompanija traži uvođenje visokih načela korporativnog upravljanja i transparentnosti - tvrdi Miličević.

Na pitanje postoje li načelne pripreme hrvatskih kompanija za IPO, Gažić kaže kako je Zagrebačka burza kompanijama uvijek na raspolaganju za konzultacije iz domene burzovne ekspertize, interes postoji. - Međutim, Burza je samo jedan dio financijskog sustava i potrebna je mobilizacija na širem planu, svih dionika sustava. Potreba za novim uvrštenjima dio je studije koja predstavlja podlogu za razvoj strategije tržišta kapitala u autorstvu CFA udruge Hrvatska. Ona ocjenjuje da je naše tržište kapitala trenutno ispod svog potencijala, dok postoje brojne kompanije koje bi ispunile uvjete za uvrštenje. Nastavljamo naše napore u tom smjeru i nadamo se daljnjem proširenju investicijskih prilika za ulagatelje na domaćem tržištu. OECD ističe i potrebu privatizacije kompanija iz državnog portfelja, a nova atraktivna izdanja sigurno bi dodatno potaknula ulaganja i bila značajan poticaj tržištu, ali i vraćanju transparentnosti, efikasnosti i povjerenja u državne tvrtke, primjerice - smatra Gažić.

Iako je hrvatsko financijsko tržište malo, to ne znači da nema solidnu ‘paljbenu moć‘ kojom bi moglo popratiti zanimljive izlaske na burzu domaćih kompanija. Najmoćniji investitori na domaćem tržištu, obvezni mirovinski fondovi, raspolažu sa 23 milijarde eura, a nije zanemariva ni financijska snaga građana. Naime, oročena štednja građana iznosi 11 milijardi eura. Kad bi se samo 10 posto tog novca uložilo na burzu, s 1,1 milijardom eura mogli bi se financirati vrlo krupni IPO-i. Gažić ističe kako bi više izdanja godišnje tržište vjerojatno moglo apsorbirati, posebice s obzirom na to da se formirala baza aktivnih investitora, a uspostavljeni su i sustavi koji omogućuju praktično i efikasno sudjelovanje u IPO-ovima bez odlaska u poslovnice.