Bruxelles s Hrvatskom gradi novi plinski koridor

U Omišlju na Krku, gdje će se graditi novi LNG-terminal, vjerojatno će počinjati novi europski energetski koridor koji će povezivati Jadran i Baltik, odnosno nove LNG-terminale u Hrvatskoj i Poljskoj, potvrdili su nam u Europskoj komisiji i Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Europska komisija je predložila uspostavljanje zajedničkoga energetskog koridora između sjevera i juga kako bi se povezala ta dva dijela Europe, rekao nam je ekskluzivno Jean-Arnold Vinois, voditelj odjela za sigurnost opskrbe i mreže u generalnom direktoratu za energiju Europske komisije. Prema njegovim riječima, cilj je da se tim novim koridorom povežu plinske, elektroenergetske, pa i naftne mreže od Baltika do Jadranskog mora. Također žele povezati regulatore i operatore u zemljama duž trase planiranog koridora kao što su, primjerice, u Hrvatskoj Plinacro, operator plinskog transportnog sustava i Hrvatska energetska regulatorna agencija zbog poboljšavanja njihove zajedničke suradnje i pronašao najbolji način za stvaranje investicijske. Stvaranje tog koridora trebalo bi, dodao je, potaknuti smanjivanje cijena prirodnog plina i električne energije te poboljšati opskrbu potrošača tim energentima, jer sadašnja situacija ide protiv njihovih interesa. Na to ukazuju i usporedbe cijena energenata u zapadnoj i istočnoj Europi koje pokazuju da ima puno prostora za pronalazak boljih rješenja jer trenutačno stanje nije dobro za potrošače, napominje Vinois.

O planu za uspostavu novog energetskog koridora od Jadrana do Baltika su krajem prošlog tjedna u Zagrebu razgovarale radne grupe. Sastanak o plinu je održan u Plinacru, a o električnoj energiji u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, dok će se radna skupina za naftu za nekoliko dana sastati u Bruxellesu. U radnim grupama su predstavnici svih država jugoistočne i istočne Europe te Europske komisije jer je ona prihvatila tu inicijativu koju je pokrenula tzv. Višegradska skupina (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) u koju su zbog ovog koridora pozvane i Hrvatska te Rumunjska i Bugarska zbog veza prema Crnom moru, kaže državna tajnica za energetiku Nataša Vujec. Zajednički interes svih tih država je da se oforme veliki prioritetni regionalni infrastrukturni projekti. Svi projekti o kojima se raspravlja na tim sastancima su regionalni i osiguravaju nove izvore i putove dobave energenata te imaju značajan utjecaj na ostale članice Europske unije. Osnovane su posebne radne grupe za plin, naftu i struju jer se u sva tri sektora žele utvrditi i koristi i problemi te kako se mogu riješiti. Primjerice, kakvi infrastrukturni projekti u tome mogu pomoći.

Regionalni energetski projekti koji budu prihvaćeni moraju biti i strateški važni za EU. Cilj je da EU prihvati sve predložene projekte kao prioritetne, a onda će se odrediti mogućnost njihova bespovratnog financiranja iz europskih strukturnih fondova jer je riječ o infrastrukturnim projektima koji nisu profitabilni. Tu svakako spadaju i energetske interkonekcije između država, kao i veliki projekti gradnje novih dobavnih plinovoda kao i LNG-terminala, napominje Vujec. Tako je, na primjer, Europska komisija dijelom bespovratno sufinancirala gradnju mađarskog dijela plinske interkonekcije prema Hrvatskoj jer je Mađarska članica EU-a, dok je Hrvatska kao nečlanica svoj dio morala financirati sama i iz kredita Europske investicijske banke. »Prije nego govorimo o financiranju investicija na tom energetskom koridoru treba govoriti o financiranju tržišta. Naime, regulator mora osigurati da operator transportnog sustava iz svoje transportne tarife može sam pokrivati nužne investicije. Ako se to ne može ostvariti, ima više načina kako Europska komisija može pomoći. Jedan od njih su krediti Europske investicijske banke i drugi načini kreditiranja i fondovi, a tek kao zadnje rješenje izravno bespovratno refinanciranje projekata. Za to postoje mogućnosti, ali to ovisi od slučaja do slučaja. Prije toga treba detaljno provjeriti jesu li mogući ostali načini financiranja«, kaže Vinois.

Sada radne skupine rade pregled stanja tržišta i dodatnih potreba za plinom te važnih i prioritetnih regionalnih infrastrukturnih projekata nužnih za njihovo zadovoljavanje među kojima su, doznajemo, i LNG-terminali u Hrvatskoj i Poljskoj. Taj materijal bi trebao biti gotov do ljeta i u rujnu predstavljen Europskoj komisiji, a konačna odluka o prihvaćanju očekuje se u listopadu na konferenciji u Poljskoj. Zato je, napominju u Ministarstvu gospodarstva, važno da i Hrvatska kad uđe u EU odredi svoje prioritetne energetske projekte kroz nacionalni strateški referentni okvir jer tada ti projekti dobivaju i europski prioritet. Zato je dobro da je ove godine u taj referentni okvir uvrštena i energetika. Doduše, u početku s relativno malo projekata, ali očekuje se da će se njihov broj povećavati jer je to jedini način da postanu važni i za EU.