Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Pro 2021

Brendirat će turističke destinacije, a ne svaki proizvod pojedinačno

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

Brendirat će turističke destinacije, a ne svaki proizvod pojedinačno

Baranja je, primjerice, postala prepoznatljiv brend i u pravom smislu perjanica kontinentalnog turizma, kaže Matej Perkušić
Brendovi su postali naša svakodnevica. Bez njih je teško zamisliti život, mnogi se s brendovima susreću već čitav niz godina, a neki i cijela desetljeća, premda nisu niti znali da na trpezi, primjerice, imaju brendiranu robu.

U poplavi anglicizama brend je stigao do nas i udomaćio se, premda se prvi put pojavio i upotrijebio prije više od 50 godina zbog načina na koji su stočari žigosali životinje kako bi ih lakše razlikovali i označili svoje vlasništvo. Krajem 80-ih, kada se roba počela pakirati kako bi se razlikovala od konkurencije, trgovci su shvatili da je, primjerice Coca-Cola, više od samog imena, i to je bio jedan od načina kako je brendiranje i pojavljivanje određenih marki počelo. Kod nas se takav način počeo primjenjivati nešto kasnije, iako, kada govorimo o hrani i piću, već desetljećima jedemo Gavrilović paštete, pijemo Jamnicu (nekada Jamničku kiselicu), koristimo Vegetu…

Spuštajući se na slavonsko-baranjsku razinu, beljski ABC udomaćio se još prije Domovinskog rata, a počeci proizvodnje baranjskog kulena sežu još na početak prošlog stoljeća. No, tek brendiranjem i reklamiranjem ovi su proizvodi postali poznati(ji) diljem Hrvatske, pa i šire. Baranjski su brendovi, nadalje, postala i vina, kako beljska, tako i ona proizvedena u podrumima manjih vinara.

Prirodni resursi

Svojevrsni baranjski brendovi ovdašnji su restorani, pa nije čudo kako je pred sam kraj glasanja, u sklopu 27. izbora za 100 vodećih hrvatskih restorana - Restaurant Croatica, koji provodi portal Gastronaut.hr, nekoliko baranjskih restorana pri samom vrhu, uz velike šanse da jedan od njih zauzme prvo mjesto. Pri svemu ne treba zaboraviti na prirodne resurse (Kopački rit), ili razne manifestacije (Vinski maraton, Ribarski dani…), koji su također, a što drugo nego - baranjski brendovi. Turistički djelatnici, u koje pripadaju i vinari, pitaju se zašto Baranja kao cjelina ne bi mogla biti brend, premda je ona, na neki način to već i postala.

- Brendiranje je itekako važno, ali ne samo proizvoda, nego i cijele destinacije. U mom slučaju Baranje. Ona je kao turistička destinacija prepoznata. Vinarstvo i vinogradarstvo dobro je povezano s ruralnim turizmom, a očekujem i bolja vremena. Imamo dobru podršku lokalne samouprave, posebno Osječko-baranjske županije - kaže Ivan Gerštmajer Zelember, predsjednik Udruge vinogradara Baranje, vinogradar koji predstavlja petu generaciju vinara i vinogradara.

Usmena predaja

Naglašava kako Baranja ima budućnost, ali samo uz zajednički rad, što čini i njegova udruga koja broji 16 članova, od kojih osam velikih vinara. Slaže se kako su jedan od dobrih načina brendiranja destinacije - manifestacije, pa se njegova udruga već priprema za Dan svetog Vinka - Vincešku, Vinatlon i slične.

Direktor TZ-a Baranje Matej Perkušić, u potpunosti se slaže s brandiranjem Baranje kao destinacije, na čemu se radi već niz godina. - Baranja je na neki način brendom već postala. Sve je prepoznatljivija, ali i nadalje se trudimo kako bi bila još etabliranija, i u pravom smislu riječi postala perjanicom hrvatskog kontinentalnog turizma. Ništa se ne postiže preko noći - kaže Perkušić, objašnjavajući kako Baranju ‘’ostatku’’ Hrvatske predstavljaju putem različitih sajmova, putem društvenih mreža, medija i ostalim vrstama menadžeriranja destinacije. Dodaje kako mnogo znači i usmena predaja, odnosno utisci koji kućama ponesu gosti i prenose ih u svojim okolinama. A da je većinom riječ o pozitivi, dokaz je ovogodišnji broj gostiju, odnosno ostvarena noćenja koja su na razini rekordne 2019. godine.


Komentari članka

Vezani članci

U ponudu hotela uključeno 50 % domaćih proizvoda

10.05.2022.

Poljoprivrednici koji se koriste kratkim lancima opskrbe hranom prosječno ostvaruju 8138 eura veću dodanu vrijednost od onih koji se kratkim lancima ne koriste. Stoga je jedno od rješenja problema hrvatske poljoprivrede u povezivanju i udruživanju poljopr

Situacija na tržištu rada prije sezone nikad nije bila ovako dramatična

09.05.2022.

- Trenutno je nepopunjeno čak 35.000 radnih mjesta i situacija je doista alarmantna - ističe Tabak i dodaje kako na cijelom Balkanu više nema raspoložive radne snage te se svi manjkovi sada "pune" radnicima iz Nepala. No, problema ne manjka i to ne nužno,

Split očekuje 295 kruzera s 300 tisuća putnika

06.05.2022.

Ove godine u splitskoj luci očekuje se uplovljavanje 295 kruzera s oko 300 tisuća putnika iz brojnih zemalja, doznaje Hina u Lučkoj upravi Split.

Nedostatak radnika - veliki je problem našeg turizma

06.05.2022.

Nedostatak radne snage veliki je problem našeg turizma. Najviše nedostaje kuhara, konobara i sobarica. Na šibenskom području jako su zadovoljni predsezonom, dobre su najave i za nastavak. To, naravno, zahtijeva dodatna zapošljavanja radnika.

HNS prodao TV prava na HNL za najveći iznos u povijesti

04.05.2022.

Izvršni odbor HNS-a na današnjoj je sjednici razmotrio tri pristigle ponude te je donio odluku da će odabrati ponudu Hrvatskog Telekoma, koja je s iznosom od devet milijuna eura po godini bila najizdašnija. Tako će u četiri godine, koliko je predviđeno tr

Tag cloud

  1. 2333 članka imaju tag turizam
  2. 2201 članka imaju tag hrvatska
  3. 1332 članka imaju tag svijet
  4. 1450 članka imaju tag izvoz
  5. 1694 članka imaju tag financije
  6. 999 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1232 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1115 članka imaju tag trgovina
  9. 1127 članka imaju tag ict
  10. 933 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 974 članka imaju tag investicije
  12. 768 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 996 članka imaju tag industrija
  14. 1063 članka imaju tag EU
  15. 861 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 953 članka imaju tag kriza
  18. 466 članka imaju tag poticaji
  19. 662 članka imaju tag maloprodaja
  20. 629 članka imaju tag marketing
  21. 460 članka imaju tag opg
  22. 555 članka imaju tag tehnologija
  23. 438 članka imaju tag eu fondovi
  24. 523 članka imaju tag krediti
  25. 333 članka imaju tag potpore
  26. 419 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 449 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 476 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 411 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 358 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 382 članka imaju tag energetika
  35. 324 članka imaju tag hgk
  36. 404 članka imaju tag vlada
  37. 349 članka imaju tag start up
  38. 440 članka imaju tag banke
  39. 417 članka imaju tag BDP
  40. 336 članka imaju tag agrokor