Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Pro 2008

Božićna drvca: Kazna za nelegalnu sječu i prodaju od 1000 do 7000 kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Gordana Petrovčić  

Božićna drvca: Kazna za nelegalnu sječu i prodaju od 1000 do 7000 kuna

Maloprodaja božićnih stabala počet će 15. prosinca. U prodaji će biti oko 500.000 smreka i jela. Cijene običnih smreka kretat će se od 30 kuna za manja stabla do 100 kuna za stabla od dva metra. Drvca u lončanicama bit će 30 do 40 posto skuplja, kao i silveri i druge kvalitetnije vrste.
U rasadnicima Hrvatskih šuma i privatnih proizvođača pri kraju je presađivanje jela i smreka u lončanice. Njihova prodaja, kažu u Hrvatskim šumama, baš i ne raste, jer su nešto skuplja, iako su, uz odgovarajuću njegu, trajna. U prosjeku se tako na svakih 10 posječenih stabala proda jedno u lončanici.
»Sječa smreka i jela počet će dan do dva prije isporuke na tržište. Neće se odjednom posjeći sva stabla namijenjena ovogodišnjoj prodaji, nego će se sjeći postupno da bi što dulje ostala svježa«, kaže Milan Žgela, stručni suradnik za rasadničarstvo u Hrvatskim šumama. Upravo u svježini Žgela vidi prednost domaćih stabala pred uvezenima.
Uvoz jela i smreka i dalje je velik, 30 do 40 posto. Uzgoj u rasadnicima Hrvatskih šuma pokriva 15 posto potreba tržišta, a privatni proizvođači 50 posto.
»Sadašnja proizvodnja još ne može zadovoljiti hrvatske potrebe. Ove godine imamo manjak običnih smreka koje su traženije jer im je cijena niža od cijene ostalih vrsta«, kaže Žgela. No, uvoz se osjetno smanjuje od 2003. godine, kada je omjer uvezenih u odnosu na domaća stabla bio 80 posto u korist uvezenih. Situacija se promijenila zahvaljujući povećanoj ponudi hrvatskih proizvođača.
U rasadnicima Hrvatskih šuma uzgajaju se obična i srebrna smreka, Pančićeva omorika, duglazija i jela.
»Predviđam da će Hrvatska u idućih pet do deset godina postati i izvoznik božićnih drvaca«, kaže Žgela.
Svi borovi na tržištu moraju imati markice koje izdaju Hrvatske šume. Zelenim markicama označavaju se domaća drvca, a crvenim uvezena.
Crnog tržišta više gotovo i nema, jer za prodaju treba imati rješenje o upisu u Registar proizvođača božićnih drvaca, koje izdaju uredi državne uprave i Grada Zagreba nadležni za poslove šumarstva.
Trgovci moraju imati preslik tog rješenja da bi se znalo podrijetlo robe.
Upisnik u Registar proizvođača i izdavanje markica smanjili su mogućnost ilegalnog uvoza. No, događa se da se drvca uvoze »legalno«, ali pod drugim nazivom uvezenog proizvoda. Ta drvca, međutim, nemaju markicu, pa je na inspekciji da tome stane na kraj. Kazna za nelegalnu sječu, prodaju i kupnju stabala kreće se od 1000 do 7000 kuna za fizičku osobu.
Uzgoj božićnih drvaca pridonio je gotovo potpunom prestanku nedopuštene sječe stabala po šumama.
»Ako do nje i dođe, ona je više hir pojedinaca, nego organizirana akcija. U rasadnicima Hrvatskih šuma za 30 kuna može se kupiti stablo smreke od jednog metra, pa se krađa iz rasadnika ili sječa u šumi ne isplati«, objašnjava Žgela.

Tretiranje kemijskim sredstvima nije štetno
Tijekom proizvodnje, drvca se uglavnom tretiraju insekticidima radi zaštite od insekata. Neki proizvođači tijekom vegetacije tretiraju jele i smreke dušičnim sredstvima da bi zimi imale što zelenije iglice. »Isparavanjem tih sredstava na višim temperaturama u zatvorenim prostorima mogu se stvarati neugodni mirisi. No, nema opasnosti za ljude«, objašnjava Žgela. Dio kemijskih sredstava daje se i za sprječavanje preranog opadanja iglica.

Prskanje produljuje svježinu stabala
Smreke su manje otporne na centralno grijanje od jela. No, i iglice na jelama će u grijanom prostoru izdržati dvadesetak dana. Biljkama u lončanicama također smeta centralno grijanje, pa ih se svakodnevno treba prskati da se nadoknadi vlaga. »U pravilu ne treba vodom natapati zemlju jer je biljka zimi u fazi mirovanja pa ne uzima vlagu iz tla«, objašnjava Žgela.


Komentari članka

Vezani članci

Snizili smo cijene, a prihodi i dalje rastu desetak posto

13.11.2026.

Transformacija je počela 2015., i to zato da se izmaknemo iz klasične maloprodaje te da se asortimanom i uslugama potpuno usmjerimo na ugostitelje

Lidl Hrvatska: U 20 godina poslovanja maloprodajna mreža narasla na 116 trgovina

30.10.2026.

“Dvadeset godina poslovanja Lidla u Hrvatskoj obilježili su kontinuirani rast, snažna partnerstva i trajna predanost zajednici”, ocijenio je predsjednik Uprave Lidla Hrvatska i Lidla Slovenija Boris Lozić.

Konzum: Strani radnici odlaze 30 posto rjeđe od domaćih

26.10.2026.

Kada filipinski radnik hrvatskom šefu na pitanje je li razumio zadatak odgovori s 'yes, sir' ili 'yes, madam', šef ili šefica najčešće će zaključiti da je sve jasno i da posao može početi. No taj odgovor ne mora značiti da je radnik iz te daleke zemlje do

Studenac zatvara 104 trgovine i dijeli hrpu otkaza

12.10.2026.

TRGOVAČKI lanac Studenac objavio je danas veliku reorganizaciju poslovanja u sklopu predstečajnog postupka. Zatvara 104 trgovine, smanjuje broj radnih mjesta u administraciji za 40 posto te ukida veleprodaju kao zaseban dio poslovanja. Promjene su, poruču

Trgovački sud u Splitu otvorio predstečajni postupak nad Studencem

30.09.2026.

Trgovački sud u Splitu danas je donio rješenje o otvaranju predstečajnog postupka nad Studencem. Odluka Suda predstavlja važan prvi korak prema financijskoj i operativnoj stabilizaciji kompanije te otvara strukturirani okvir za postizanje održivog dogovor

Tag cloud

  1. 2935 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1843 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2023 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1388 članka imaju tag industrija
  12. 1277 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 721 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 391 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk