Bolonja pala na ispitu, mora na popravni

Je li Bolonja uspjela? Ako je kriterij da svaki bolonjac u akademskoj godini skupi svih 60 ECTS bodova i ne 'prebaci', kao što je bio slučaj po starom sistemu, nijedan ispit s niže u višu godinu, tada Bolonja 'ne drži vodu'.

Kako piše Večernji list, neuspjeh bolonjske reforme pokazuju najnoviji podaci sveučilišta u Rijeci i Splitu, prema kojima čak četvrtina studenata u jednoj godini ne uspije skupiti ni 42 ECTS boda, što je nekakav minimum očekivanja. Visoku prolaznost, primjerice u Rijeci, postigli su tek brucoši Akademije primijenjenih umjetnosti. Njih je čak 75 posto u prvoj godini skupilo maksimalnih 60 ECTS bodova, odnosno položilo sve ispite. Isti uspjeh postiglo je i 70 posto studenata medicine. No, kada je u pitanju Bolonja, medicinski fakulteti na svim sveučilištima u državi "rasturaju". Na splitskom Medicinskom fakultetu 85 posto studenata u godini položi sve ispite, a u Zagrebu njih 84,7 posto. Usporedbe radi, u Zagrebu je prolaznost na Medicini akademske godine 1997./1998. bila oko 24 posto. No, prolaznost na većini ostalih fakulteta, osim zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Prirodoslovno-matematičkog te Filozofskog i Katoličko-bogoslovnog u Splitu, nije zadovoljavajuća jer idealnih 60 ECTS-ova u godinu dana ne uspije skupiti ni polovica upisanih, piše Večernjak.

"Nismo zadovoljni prolaznošću na Ekonomiji i Pravu, te na Pomorskom fakultetu, ali taj je fakultet specifičan jer njegovi studenti uz pohađanje nastave i plove. Treba vidjeti što napraviti i kako se popraviti. Pozitivno je što se uspješnost poboljšava jer broj onih koji u godini uspiju skupiti maksimalan broj bodova raste iz godine u godinu. No, trebat će vremena da dođemo do razine u kojoj barem 70 do 80 posto studenata položi sve ispite u jednoj godini. Barem četiri do pet godina", smatra Ivan Pavić, rektor Sveučilišta u Splitu i predsjednik Rektorskog zbora. Kako podići prolaznost pitanje je koje muči i riječkog rektora Peru Lučina, posebice na Pomorskom fakultetu, na kojem je 60 ECTS-ova skupilo samo 17 posto brucoša. Na Tehničkom fakultetu taj je postotak nešto veći, 25 posto, a na Pravnom 38 posto, navodi Večernji list. "Iskreno, očekivao sam bolje rezultate, iako su i ovi bolji od onih koje smo imali dok nije bilo Bolonje. No, s druge strane, njezin je smisao polaganje baš svih ispita u godini dana, a to se nije dogodilo. Neki su uspjeli provesti reformu kako treba, neki ne. Na studij kulturologije, primjerice, imamo slabu prolaznost, ali kakva će biti kada je studentima u jedan semestar nagurano 13 predmeta koje moraju položiti u veljači. To je nemoguće", kaže Lučin. Ono što je sigurno i na čemu treba inzistirati, kaže rektor Pavić, jest da studenti redovito dolaze na predavanja i da profesori tijekom nastave konstantno provjeravaju znanje preko kolokvija, ispita, seminara jer je dokazano da to znatno povećava prolaznost.

Prema dogovoru rektora svih sveučilišta u državi, brucoši koji se ove jeseni upišu na fakultete besplatno će studirati i na višim godinama jedino ukoliko sakupe maksimalnih 60 ECTS bodova. Drugim riječima, ako polože doslovce sve ispite koje dobiju na prvoj godini, jer 60 ECTS-ova je maksimalan broj bodova koji se može sakupiti u jednoj akademskoj godini. Svi oni studenti koji u godinu dana ne uspiju sakupiti 42 ECTS-a, u drugoj će godini morati platiti maksimalni iznos školarine. Koliki je taj iznos? Prvi su se puta rektori uspjeli dogovoriti da iznos školarina bude jednak na svim fakultetima koji pripadaju istoj grupaciji. Tako će maksimalna školarina na svim društveno-humanističkim fakultetima iznositi 5500 kuna, na svim tehničkim 7370 kuna, a na medicinskim 9240 kuna. Ovakvom odlukom željelo se stati na kraj dosadašnjoj praksi da student, primjerice, u Splitu ili Osijeku plaća za studij medicine jednu cijenu, a onaj u Zagrebu drugu cijenu. Oni studenti koji, pak, uspiju sakupiti više od 42 ECTS-a, plaćat će za onoliko bodova koliko im nedostaje do maksimalnih 60 ECTS-ova. A cijena jednog ECTS-a, dogovoreno je, otprilike će iznositi 300 kuna.

Tako će student koji će u godini dana sakupiti, primjerice, 50 ECTS-ova za upis u višu godinu morati platiti fakultetu razliku od 10 ECTS-ova, što je iznos od oko tri tisuće kuna, navodi Večernji list.