Bolji škverani u Europi jedino Rumunji

Hrvatska je na svjetskoj listi brodogradilišnih zemalja na desetom mjestu, a na europskoj listi je druga: ispred nas su jedino Rumunji.

Svjetska brodogradnja ove godine usporava započeti oporavak, no stanje je još uvijek pozitivnije nego na početku gospodarske krize 2008. godine.

U knjizi narudžbi brodova u prvih devet mjeseci bilježi se upola manje novih ugovora nego godinu ranije. Kako izvještava Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, ugovorena je gradnja ukupno 736 brodova, dok ih je na razini 2014. naručeno 2080, a u prethodnoj 2013. taj je broj bio i viši, ukupno 3038. Tada je ujedno započelo oživljavanje narudžbi na svjetskom tržištu jer je godinu ranije bilo ugovoreno dvostruko manje novih brodova. Trenutačno svjetska knjiga narudžbi ima ukupno 5219 brodova, vrijednosti oko 288 milijardi američkih dolara.

69posto
novih narudžbi u europskoj knjizi drže brodogradilišta iz Rumunjske

Stagnacija zbog nafte
Stagnaciji u brodogradnji, kako objašnjava Siniša Ostojić, direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, pridonijele su ponajviše niske cijene nafte, koje su utjecale na smanjenje količine ugovorenih tankera i offshore brodova te opreme za istraživanje i eksploataciju nafte, koji u svjetskoj floti imaju velik udjel. Više od 92 posto brodova u knjizi narudžbi ugovoreno je u škverovima triju vodećih zemalja u svjetskoj brodogradnji: Kini, Južnoj Koreji i Japanu.

Sve tri zemlje intenzivno provode mjere državne pomoći jačanja tog industrijskog sektora, pri čemu Kina "uskače" obnovom i povećanjem flote, Korejci putem gotovo milijardu dolara vrijednoga fonda pomaže gradnju ekobrodova, a Japan naglasak stavlja na pozicije na vojnom i offshore tržištu. S druge strane, europska brodogradnja u knjizi narudžbi drži udjel od tek 1,62 posto, gledano po nosivosti u tonama, a konkurira dalekoistočnim brodograditeljima inovacijama i stavljanjem fokusa na razvoj čistih i sigurnih tehnologija u gradnji novih brodova.

Poljaci stagnirali
Hrvatska je na svjetskoj listi brodogradilišnih zemalja, pak, na desetom mjestu, s udjelom od 0,19 posto ugovorenih brodova u knjizi narudžbi. No, zanimljiv je poredak na europskoj listi brodograđevnih zemalja, u kojemu je, kako ističe Ostojić, u posljednjih deset godina došlo do velikih promjena. Hrvatska je na toj listi na drugom mjestu, a bolji rezultat od nje bilježi samo Rumunjska. Čak 69 posto novih narudžbi u europskoj knjizi drže brodogradilišta iz Rumunjske. Tamošnja su brodogradilišta u proteklom razdoblju preuzeli veliki korejski te nizozemski brodograditelji, koji u Rumunjskoj zbog jeftinije gradnje u pravilu obavljaju grubi dio proizvodnje brodova.

Hrvatski je udjel u europskoj knjizi narudžbi 11,7 posto, a zanimljivo je i da je Poljska, nakon provedenog restrukturiranja prije deset godina, prestala biti jaka brodograđevna sila Europe. Velike poljske brodograđevne kompanije pod pritiskom Bruxellesa postale su mali proizvođači, usmjereni na proizvodnju brodova za vojnu industriju i poslove remonta. Europska je brodogradnja na svjetskoj razini prestala biti igrač u dijelu proizvodnje velikih brodova za trgovinu, a fokusirala se na brodove manje nosivosti za putnički prijevoz. No, održava se zahvaljujući tim poslovima, jer gradnja luksuznog putničkog broda donosi 700-800 milijuna USD.