Blokirano 69 tisuća tvrtki

Prema podacima Fine, krajem kolovoza ove godine ukupni iznos neplaćenih obveza poduzeća i obrtnika dosegnuo je brojku od 32 milijarde kuna, stoje povećanje nelikvidnosti čak za 45,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Podaci su to koji se odnose na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. U 69 tisuća blokiranih poduzeća i obrta zaposleno je oko 72 tisuće radnika, a poražavajuća je činjenica, tvrde makroekonomski stručnjaci Hrvatske gospodarske komore, što se broj insolventnih tvrtki i nepodmirenih naloga i dalje povećava.

Ove je podatke iznio dipl. oec. Jurica Ivanišević, ovlašteni revizor u tvrtki List iz Splita, na jučer otvorenom sajmu SASO na Žnjanu prilikom predavanja pod nazivom Stvarnost naplate potraživanja u graditeljstvu koje se održalo u sklopu Dana građevinara na sajmu. Inače, dosad najveća zabilježena razina nelikvidnosti u samostalnoj Hrvatskoj bila je u prosincu 1999. godina, kada je iznosila 28,7 milijarda kuna i prijetila slomom platnog sustava. Stoga je dolaskom na vlast tadašnja koalicijska vlada njezino smanjivanje stavila u prioritetne zadatke i upumpavanjem oko 9 milijarda kuna u platni sustav potaknula proces njezina smanjivanja koji je trajao sve do prije tri godine.

Otada nelikvidnost ponovno počinje rasti, a zadnjih mjeseci taj rast je doslovno galopirajući. Sada je situacija puno dramatičnija i prijeti domino-efektom koji, ne poduzmu li se odlučne i hitne mjere, može doslovno pomesti tisuće tvrtki i desetke tisuća radnih mjesta. Jedna od gospodarskih grana najteže pogođenih nelikvidnošću jesu građevinari. Porast nenaplaćenih potraživanja građevinskih tvrtki, kao i nemogućnost efikasne naplate odrađenih poslova, postala je dodatno opterećenje, koje prijeti njihovu opstanku, istaknuo je Ivanišević. Poražavajuću situaciju u graditeljstvu najbolje je izraziti brojevima, pa tako, primjerice, od spomenute 32 milijarde kuna nenaplaćenih potraživanja, na građevinarstvo otpada 19 posto, odnosno šest milijarda kuna. Zakonodavac bi, smatra Ivanišević, mogao ponuditi razne promjene. Primjerice, jedna od promjena mogla bi biti zakonsko uvođenje obveze podnošenja naloga za plaćanje na datum valute, bez obzira na to ima li na računima sredstava za plaćanje, tj. praksu da se ne može platiti račun ako nisu plaćeni svi računi koji imaju rok dospijeća prije njega.

Dužnike koji se ponašaju u suprotnosti s ovim prijedlogom i preskaču redoslijed plaćanja trebalo bi jasnije sankcionirati Kaznenim zakonom za veće, a Zakonom o prekršajima za manje iznose. Osim toga, kad dužnik daje prigovor na ovrhu samo zato da razvuče postupak i tako dobije na vremenu, trebalo bi Ovršnim zakonom uvesti obvezu da u tom slučaju izdvoji na poseban račun suda novčani depozit u visini ovršnog prijedloga. Na taj način bi se izbjeglo mnogo sudskih sporova i poboljšala naplata od strane vjerovnika. Financijska nedisciplina, prema izvješćima stranih analitičara, jedan je od faktora zbog kojih je naša država nisko pozicionirana na ljestvici konkurentnosti svojega gospodarstva, a što joj između ostalog otežava i privlačenje stranih investicija. Nažalost, kultura neplaćanja postala je način života, a onaj tko na vrijeme plaća svoje obveze, danas je - lud čovjek!