Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Stu 2023

Bilježi se velik rast stranih investicija u Hrvatsku. Ove države najviše ulažu

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Bilježi se velik rast stranih investicija u Hrvatsku. Ove države najviše ulažu

HRVATSKA je ponovno postala poželjna destinacija za strane investicije, nakon dugog perioda između 2010. i 2020. u kojem su je strani investitori uglavnom izbjegavali. To je odlična vijest za gospodarstvo Hrvatske općenito.

Za radnike to znači veći rast plaća zbog konkurencije između stranih i domaćih kompanija da zaposle što kvalitetniju radnu snagu, državi osigurava bolje punjenje proračuna, a u cjelokupnoj ekonomiji potiče transfer znanja i tehnologija.

Veliki rast stranih investicija u Hrvatskoj 2021. i 2022
Prema podacima Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD), u Hrvatsku je 2022. uloženo 3.68 milijardi dolara direktnih stranih investicija (FDI), a 2021. 4.4 milijarde. Te dvije godine Hrvatska je primila više stranih investicija nego u cijelom razdoblju od 2012. do 2020.

Investicije su bile veće nego u Slovačku, Bugarsku, Litvu, Latviju i Estoniju, što se nije dogodilo od 2015. Nagli skok investicija u 2021. u odnosu na prijašnje godine su uz Hrvatsku ostvarile Poljska i Rumunjska.

Koliko su stranci ukupno ulagali u Hrvatsku?
Ukupna vrijednost svih stranih investicija u Hrvatskoj je do 2022. iznosila 38.3 milijarde dolara (ukupna vrijednost stranih investicija nije zbrojeni iznos godišnjih investicija), više nego u Estoniji, Litvi, Latviji i Sloveniji.

Ispred Hrvatske su Slovačka (57.3 milijarde dolara), Bugarska (57.4 milijarde dolara), Mađarska (104.2 milijarde dolara), Rumunjska (116 milijardi dolara), Češka (202.6 milijardi dolara) i Poljska (269.4 milijarde dolara).

Strane investicije globalno padaju
Globalno gledajući strane investicije se još nisu vratile na pretpandemijsku razinu, a 2022. su u odnosu na 2021. pale za 12 posto. Ukupni svjetski iznos stranih investicija je prošle godine iznosio 1.3 bilijuna dolara.

Ali za pad su odgovorne razvijene zemlje, u kojima su strane investicije smanjene za 37 posto. Hrvatska se klasificira kao razvijena zemlja, pa je s obzirom na pad u razvijenim zemljama zapravo jako dobro prošla.

Ali u godinama prije 2021. su strane direktne investicije bile toliko niske da bi bilo kakav rast bio ogroman uspjeh za to razdoblje.

Koje države najviše ulažu u Hrvatsku?
Podaci HNB-a pokazuju da je u Hrvatsku najviše stranih ulaganja od osamostaljenja došlo iz Nizozemske, preko 6.4 milijarde eura (15 posto). Drugi najveći izvor ulaganja u Hrvatsku je Austrija, s 5.7 milijardi (13 posto), zatim Luksemburg s ulaganjima od oko 4.5 milijardi eura (11 posto).

Iz Njemačke su u Hrvatsku od stjecanja nezavisnosti uložene 4.3 milijarde eura (10 posto), a iz Italije 4.1 milijarda eura (10 posto).

U koje sektore u Hrvatskoj stranci najviše ulažu?
Gledajući prema djelatnostima u koje se ulagalo, prevladavaju financijske usluge (25 posto), proizvodnja (17 posto), nekretnine (16 posto), trgovina na veliko i malo (14 posto), informacijske tehnologije (7 posto), turizam (4 posto) i građevina (3 posto).

Hrvatska je nakon početka krize 2008. praktički ostala bez ikakvih stranih investicija
Nakon velikih stranih ulaganja ostvarenih u periodu 2005.-2008., Hrvatska je stranim investicijama postala praktički nevidljiva. Imala je reputaciju korumpirane države, visokih poreza u odnosu na razinu razvoja i neefikasnog pravosuđa.

Državna administracija je bila spora i neučinkovita, pravosuđe još i više, a kontinuirani pad BDP-a u godinama nakon krize nije odavao dojam da se radi o ekonomiji koju očekuje blistava budućnost. Sve do prije nekoliko godina problem je bio i preveliki javni dug, koji je u godinama krize narastao s manje od 40 posto na više od 80 posto.

Hrvatska nije ni pokušavala privlačiti strane investicije ili poticati privatni sektor na bilo koji način, nego je glavna preokupacija svih vlada bila da se osiguraju plaće i radna mjesta u javnom sektoru. Dok su u privatnom sektoru ljudi masovno ostajali bez posla, i do 200 tisuća radnika, u javnom sektoru je broj ljudi čak i rastao.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

15.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Kako je Končar po Markovićevom zakonu zakoračio prema modernoj kompaniji

14.04.2026.

Prvo 'složeno poduzeće' u SFRJ osnovano 11. travnja 1989. naznačilo je kraj samoupravne ere i najavilo poslovanje na tržišnim principima Dana 11. travnja 1989. potpisan je samoupravni sporazum kojim je Rade Končar postao prvo složeno poduzeće u Jugoslavi

Fortenova prodala Vinku plus

13.04.2026.

FORTENOVA grupa i poljoprivredna kompanija Osatina grupa potpisale su kupoprodajni ugovor kojim Osatina grupa preuzima Vinku plus sa sjedištem u Vinkovcima, priopćila je Fortenova.

Marković Vukadin o turističkoj sezoni usred krize: Možda će nam i svanuti

07.04.2026.

Gost u središnjem Dnevniku HRT-a bila je Izidora Marković Vukadin iz Instituta za turizam. Komentirala je trenutačno stanje predsezone te kakva su daljnja očekivanja s obzirom na promijenjene energetske i geopolitičke okolnosti.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke