Bez bijele zastave

Najavu recesije i krize osječki gospodarstvenici, naravno, neće (do)čekati s izvješenom bijelom zastavom. Štoviše, uobičajena razmišljanja o potrebi rezanja troškova zamijenili su namjerom otkrivanja novih tržišta i povećanjem opsega poslova. Tako se dio lokalnih gospodarstvenika u potrazi za novim poslovima otisnuo preko granice, primjerice Ante Mršo, direktor MIO Osijeka, potegnuo je do Irana, u Teheran.

- Prvi kontakti prošli su dobro, s partnerima pokušavamo iznaći mogućnost plasmana naših motokultivatora na to iznimno veliko tržište, otkriva Mršo, kojemu je u ovom posjetu logistiku pružilo i naša veleposlanstvo. Mršo je inoturneju završio u Italiji gdje je s partnerima iz Bertolinija ugovorio realizaciju nova dva programa, tako da on s optimizmom gleda u nastavak godine.

LIO traži nove partnere
Još jedan iz nekadašnje generacije velikih - LIO, nastoji poboljšati svoju proizvodnju. Početkom godine u potrazi za novim dobavljačima, ali i na susret s postojećim inopartnerima posjetili su frankfurtski Heimtextil, najveću svjetsku sajamsku smotru proizvođača tekstila za domaćinstvo i hotele.

Mrtvu građevinsku sezonu dio osječkih građevinara i arhitekata, iskoristio je za posjet sajama "Bau", koji se svake druge godine održava u Münchenu. - Kako je tema sajma bila “Energija na kvadrat, sada”, dobili smo uvid u najsvježije europske građevinske tokove, posebice kada je u pitanju upotreba aluminija i PVC-a, kao izolacijskog materijala, rekao je Tihomir Jazbec, čiji je AluKönigStahl bio organizator ovog posjeta.

I Komora u petoj
Ipak, i naše istočnohrvatsko tržište zanimljivo je strancima, Zoran Kovačević, predsjednik HGK, Županijske komore Osijek, ugostio je prošlog tjedna kolege iz komora iz Slovačke i Češke s kojima je, osim obostranih sajamskih nastupa, dogovorio i susrete poduzetnika. Početkom ovog tjedna, pak ugostio je predstavnike Jetroa, japanske organizacije za vanjsku trgovinu sa sjedištem u Beču, zadužene za kontakte u jugoistočnoj Europi.

- Gosti su se, osim mogućnosti robne razmjene, zanimali i za moguće investiranje u naš promet, pa su se prije svega zanimali kakve su nam prometnice i o mogućnostima naše zračne luke, veli Kovačević, i zaključuje kako bi se ovo moglo protumačiti kao intencija Dalekog istoka na pojačanju svojih gospodarskih aktivnosti, kao dio njihova kriznog (gospodarskog) scenarija.