Berba badema na području grada Benkovca, gdje se nalazi najveći hrvatski proizvođač

Hrvatska kao mediteranska zemlja ima dobre preduvjete za uzgoj badema, godišnje uvozi veliku većinu svoje potrošnje, no stvari se mijenjaju jer je u zadnjih 10-tak godina podignuto više stotina hektara nasada, ističe Ivan Malić, direktor Zrno zdravlja d.o.o.

Badem (bajam, mendula) je nutritivno bogata namirnica prepuna zdravih masti, proteina, vlakana i vitamina E, koja podržava zdravlje srca i mozga. Iako Hrvatska kao mediteranska zemlja ima dobre preduvjete za uzgoj badema, godišnje uvozi veliku većinu svoje potrošnje.

Ipak, stvari se pomalo mijenjaju, jer u zadnjih 10-tak godina podignuto je više stotina hektara nasada u svim morskim županijama u Hrvatskoj.

Najveći hrvatski proizvođač badema
Prednjači Zadarska županija, a na području grada Benkovca nalazi se i najveći hrvatski proizvođač badema - tvrtka Zrno zdravlja d.o.o. Popričali smo s direktorom Ivanom Malićem o projektu i berbi koja je u tijeku.

"Tvrtka je u projekt krenula 2016. godine, a zadnji nasadi su posađeni u 2021. Sađeni na krškom zemljištu za što su dobiveni 50-godišnji zakupi na državnom poljoprivrednom zemljištu. Sam teren je bio investicijski zahtjevan i tražio je skupe radove u krčenju i melioraciji krša. Poznato je da ovakvi radovi mogu koštati i do 2-3 EUR/m2, ovisno o terenu", rekao nam je Malić.

Nasade imaju na području Lisičića, Baštice, Brguda, Čiste Velike i Đevrsaka.

“Na ovom polju gdje trenutno beremo, kod mjesta Lisičić, nasad je star između 3 i 6 godina. Ovo je najveća pojedinačna zasađena površina pod bademom u Hrvatskoj. Ovdje gospodarimo s preko 60 hektara nasada. Sortiment je Ferragnes, Texas, Tuono, Fra Giulio Grande, Felipe Ceo i još neki drugi", dodaje.

Posljednja dva tjedna berba, koja obično počinje nakon Velike Gospe i ovisi o vremenskim uvjetima, bila je fizički zahtjevna, objašnjava Malić "jer smo žurili ukloniti posušene plodove prije kiše.“

“Zbog škrtog terena i slabe izdašnosti bunara, ali i ekološke proizvodnje, nasad se razvija sporije, ali usprkos tome na ovoj lokaciji ove godine očekujemo preko 15 tona badema u ljusci. Dugoročno, za nasad u Lisičiću očekujemo da godišnje beremo preko 100 tona badema u ljusci godišnje, što je oko 5 kg badema po stablu”, pojašnjava.

Unatoč svim izazovima, nasad se razvija stabilno i postupno prelazi u fazu kada se radovi u polju mogu prilagođavati suvremenijim pristupima i tehnologijama.

“Berbu na većem dijelu nasada obavljamo ručno jer se još većinom radi o malim stablima, dok na dijelu stabala koja su starija ili bolje formirana beremo strojno. Koristimo tehnologiju Weremczuk, berač Maja. S njim dobra ekipa u sat vremena može pobrati oko 100 stabala”, priča naš sugovornik.

Na hrvatskom tržištu proizvode za sada prodaju uglavnom kroz male prerađivače i trgovine sa zdravom hranom i domaćim proizvodima.

"Nemamo ambiciju opskrbljivati velike konditore, jer nismo dovoljno veliki za burzovnu nabavu. Naš fokus je na kvaliteti. Želimo se pozicionirati kao premium proizvod u odnosu na uvoz“, objašnjava Malić.

Domaći ekološki proizvod
U Hrvatskoj se godišnje uvozi oko 1.000 tona badema, većina završi u konditorskoj industriji, dok se manji dio konzumira kao zdrava grickalica.

"Badem promoviramo kao zdravi orašasti plod, alternativa kikirikiju. Naš se razlikuje po okusu, veličini i boji te je superioran u odnosu na ono što se standardno može naći u dućanima“, kaže Malić.

Njegova jedinstvena tekstura i okus ističu ga među uvoznim proizvodima na tržištu. Nasad je podignut na djevičanskom krševitom terenu koji nikad prije nije korišten za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju.