Bavi li se itko kruzerima koji uplovljavaju u naše vode: Prihodi od naknada su smiješni, a za sada samo jedan grad planira povećanje

U prvih jedanaest mjeseci prošle godine u hrvatske morske luke uplovila su 82 strana broda za kružna putovanja te su u tom periodu ostvarili 627 putovanja, s ukupno 625.000 putnika koji su u Hrvatskoj boravili 1319 dana - službena je statistika koja se za kompletnu 2022. godinu neće znatno promijeniti jer su uplovljavanja kruzera u prosincu uglavnom minimalna ili nepostojeća. Ovaj oblik turističke industrije bilježi oporavak u odnosu na prethodne dvije godine, a u usporedbi s rekordnom sezonom 2019., broj brodova tek je neznatno manji - no broj putnika je gotovo pa prepolovljen

Najpopularnija odredišta za kruzere tradicionalno su i dalje Dubrovnik s 408 posjeta i Split s 267, a slijede Zadar (143) te Hvar i Korčula s njih stotinjak.

No prihodi koje gradovi s ionako prenapregnutom infrastrukturom ostvaruju od stotina tisuća turista na poludnevnim ili jednodnevnim posjetima minimalni su, u praksi nedovoljni i za pokrivanje osnovnih troškova nastalih samim uplovljavanjem kruzera - a kamoli da bi se time 'poboljšala javna i turistička infrastruktura' ili 'proveli projekti održivog razvoja', kako stoji u pravilniku što ga je prije četiri godine donijelo Ministarstvo turizma.

Njime je, naime, propisano da gradovi i općine imaju pravo naplatiti pristojbu za svako uplovljavanje ovakvog broda, no propisani su i maksimalni iznosi: od dvije tisuće kuna za kruzere s 50 do 200 putnika do 40 tisuća (nekadašnjih) kuna za one s kapacitetom iznad tri tisuće putnika. U praksi se to svede na beznačajne ukupne iznose - Split je, recimo, kruzerima koji su u špici sezone izazivali goleme gužve lani naplatio tek tri milijuna kuna, što je promil njegova ukupnog proračuna.

Da apsurd bude veći, isti rogobatni propis nalaže gradovima da svake godine najkasnije do kraja siječnja službeno donesu odluku o visini pristojbe za iduću godinu, pa čak i u slučaju da se ona ne mijenja. I baš Gradsko vijeće Splita prošlog tjedna bilo je prisiljeno sastati se samo zbog ove teme i formalno odlučiti da će pristojba i u 2024. godini biti na propisanom maksimumu, s time da će od 1. listopada do 31. ožujka, kao i lani, ona biti umanjena za 50 posto.

Kompletna gradska vlast, 31 gradski vijećnik i cijeli niz stručnih službi potrošili su popriličnu količinu vremena kako bi donijeli formalnu odluku za koju se unaprijed znalo kako će izgledati. Tportal je od Ministarstva turizma zatražio komentar i nakon nekoliko dana čekanja dobio odgovor koji zapravo ne daje objašnjenje ove pretjerane birokratizacije.

'Trendovi u turizmu kontinuirano se mijenjaju te se uzimajući u obzir potražnju i razvojne planove prilagođavaju ponude i cijene, a shodno tome pretpostavljena je mogućnost donošenja odluka o pristojbama koje imaju utjecaj na daljnje definiranje cijena dionika u turističkom sustavu kako za nautički turizam, pa tako i za sve ostale segmente turističke ponude. Samim time, kako bi se kvalitetno upravljalo razvojem i planiranjem turizma, odluke se donose u za to definiranim rokovima upravo kako bi se dionici u turističkom sustavu mogli prilagoditi aktualnim okolnostima i brojnim gospodarskim čimbenicima koji utječu na turizam, a što posljedično utječe i na potrebe prilagodbe javne infrastrukture i njenog razvoja, unaprjeđenja itd.', stoji od riječi do riječi u izjavi Ministarstva turizma.

Upitali smo ih i razmatraju li se korekcije iznosa maksimalnih pristojbi kako bi gradovi samostalno mogli odlučiti žele li poticati ili suzbijati ovaj oblik turizma, odnosno kako bi od njega barem imali nešto ozbiljnije prihode.