Banke zaoštravaju uvjete za potrošačke kredite, ali ih ublažavaju za stambene. Što to znači?

RIJEKA – Siječanjski podaci središnje banke ukazuju na blago ubrzavanje međugodišnjeg rasta kredita, na 6,2 posto, uslijed zamjetno jače stope rasta kredita središnjoj državi od 17,5 posto, navode analitičari Privredne banke Zagreb u svojim ovotjednim analizama.

Spominju »učinak baze«, s obzirom na to da je siječanj 2020. bio predpandemijsko razdoblje. Gotovo je, međutim, nepromijenjen tempo rasta kredita privatnom sektoru od 3,6 posto.

– Krediti kućanstvima nastavili su usporavati i zabilježili su rast od 2,2 posto na godišnjoj razini, pri čemu je ubrzanje rasta stambenih kredita, na 9,2 posto, ostvareno zahvaljujući subvencijama, ublažilo učinak snažnije kontrakcije gotovinskih kredita od minus 2,2 posto, dok su sveukupno svi ostali krediti potonuli za 5,1 posto, čime je treći mjesec zaredom doprinos svih kredita osim stambenih ukupnom rastu kredita kućanstvima bio negativan. Kao ilustraciju smanjenja gotovinskih kredita spomenimo da je samo godinu dana ranije njihova međugodišnja stopa rasta dosezala visokih 10,8 posto, što pokazuje koliko je izražen bio negativan učinak pandemije, a od druge polovice prošle godine i reaktivacije HROK-a, navode u PBZ analizama.

Krediti nefinancijskim društvima u siječnju su ponešto ubrzali, na 5,7 posto na godišnjoj razini, pri čemu investicijski krediti bilježe nastavak usporavanja na 5,9 posto zbog učinka baze, dok krediti za obrtna sredstva bilježe izražene fluktuacije pa su u siječnju ubrzali na 2,1 posto. Ukupni depoziti u siječnju su tek lagano usporili na 9,1 posto na godišnjoj razini, dok je privatni sektor nastavio ubrzano akumulirati sredstva u bankama pa je rast njihovih depozita ojačao na 9,6 posto zbog robusnog rasta kako depozita kućanstava (7,1 posto), tako i depozita nefinancijskih društava (17,3 posto).

– U mjesecima pred nama vidimo usporavanje rasta kredita i depozita privatnog sektora uz i dalje iznimno povoljne tržišne uvjete u vidu nastavka ekspanzivne monetarne politike u eurozoni, gdje se ne očekuje podizanje ključnih kamatnih stopa u ovoj godini, a na prošlotjednoj je sjednici ESB najavio i povećanje volumena kupovine obveznica iz Hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP) u idućem tromjesečju.

Na domaćem tržištu vidimo zadržavanje visokih viškova likvidnosti koji praćeni umjerenom kreditnom potražnjom omogućuju nastavak snižavanja NRS-a i kamatnih stopa na kredite. Međutim, prema zadnjoj anketi o kreditnoj aktivnosti banke su za tekući kvartal najavile zaoštravanje standarda odobravanja kredita poduzećima, odnosno u slučaju građana lagano pooštravanje uvjeta za potrošačke i ostale kredite, a ublažavanje za stambene kredite.

U idućim mjesecima možemo očekivati sličnu situaciju jer će uslijed sporog gospodarskog oporavka, izrazito povišene razine neizvjesnosti, snažnog pada prošlogodišnje dobiti banaka zbog povećanih troškova rezervacija te anticipiranog rasta razine neprihodujućih kredita po isteku moratorija, banke zadržati oprez, pažljivo odvagujući svoju izloženost rizicima te će uvjeti biti ublaženi tek za stambene kredite ususret novom valu subvencioniranih kredita, zaključuje se u PBZ analizama.