Banke spremne za novu kreditnu ekspanziju

Banke bi trebale preuzeti veći rizik i ubrzati kreditiranje realnog sektora, kako bi se oživjelo gospodarstvo. Ako eurozona i Sjedinjene Države ne otklize u novu recesiju, kreditna ekspanzija u Hrvatskoj mogla bi početi već na jesen, rečeno je na predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika Financijska industrija 2009.
''Financijska industrija 2009.'' već je 18. izdanje Privrednog vjesnika koje na jednom mjestu donosi mnoštvo podataka o svim sektorima financijske industrije u Hrvatskoj.

Više od 70 posto tog sektora čine poslovne banke, a kada se pribroje i sve one leasing kuće i fondovi koji su u vlasništvu banaka, onda je njihov udjel i znatno veći, istaknuo je ekonomski analitičar Žarko Pimorac, predstavljajući publikaciju. Stanje u bankarstvu ne može se gledati odvojeno od realnog sektora, niti od države. Prije su države spašavale banke, a sada će možda banke spašavati države, rekao je Primorac. Upozorio je da Hrvatska najsporije od svih tranzicijskih zemalja izlazi iz krize, iako su se naše banke razmjerno uspješno nosile s krizom. Ipak, rast aktive prošle je godine znatno usporen, a usporavanje kreditiranja, prema Primorcu, znači da je cijeli bankarski sektor u potencijalnim teškoćama. Bankama ne može biti dobro, ako ostalima nije dobro, zato bi banke morale smanjiti kamate i povećati kreditiranje, zaključio je Primorac.

Preostala četvrtina tržišta koju ne čine banke pod kontrolom je Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), čiji je predsjednik Uprave Ante Samodol ocijenio da događanja u tom sektoru, s obzirom na njegovu veličinu, nisu uzrok nego posljedica. Aktere na tom tržištu Samodol dijeli na one koji su nastali zbog zakona i one koji su nastali zbog izbgjegavanja zakona. Kao primjer onih prvi navodi osiguranja, koja 40 posto premije ostvaruju na autoosiguranju, koje je zakonska obveza. U drugu skupinu ubraja leasing kuće, koje su banke osnivale kako bi zaobišle ograničavanje kreditiranja, zbog čega se nakon pooštravanja propisa dvije trećine leasinga ugasilo. Na tržištu leasinga vidljiva je velika koncentracija, kao i na tržištu investicijskih fondova, gdje od 120 otvorenih fondova, samo tri imaju više od milijardu kuna imovine. Imovina brokerskih kuća je gotovo beznačajna , a s obzirom na mali promet Zagrebačke burze, Samodol smatra upitnim opstanak te branše u sadašnjem obliku. Promet svih burzi na području bivše Jugoslavije zajedno čak je šest puta manji od prometa budimpeštanske burze, pa se Samodol pita koliko je na tako slabom tržištu uopće moguće govoriti o fer vrijednosti ulaganja.

Makroekonomist Velimir Šonje složio se sa Samodolovim predviđanjem da će oporavak nebankovnog sektora kasniti za oporavkom realnog sektora, i za jednu do dvije godine. Uspoređujući trendove na bankarskom tržištu Hrvatske, eurozone i SAD-a, Šonje je ocijenio da je do pada kreditiranja kod nas došlo zbog pada potražnje za kreditima, a ipak je pad kreditiranja bio manji od pada BDP-a. Iz toga Šonje izvodi zaključak da je bankarski sektor u Hrvatskoj poslužio kao štit od inozemnih šokova. Ako ne bude nove recesije u eurozoni i SAD-u, Šonje predviđa da će banke uskoro krenuti u novi snažni kreditni ciklus, jer već sada imaju kapitala za barem jednu godinu kreditne ekspanzije.