Banke lani zaradile 3,9 milijardi kuna

Preliminarni, nerevidirani, podaci koje je u petak objavila Hrvatska narodna banka (HNB), pokazuju da su hrvatske banke lani zaradile 3,86 milijardi kuna. Ovako iskazana neto dobit bila je za gotovo 18 posto viša nego u 2009. godini. No, nakon što za nekoliko tjedana budu poznati i revidirani podaci, nije nemoguće da ispadne da su domaće banke lani ipak bile nešto manje uspješne. U 2009. godini, razlika između prvotno objavljenih nerevidiranih podataka i kasnije revidirane dobiti iznosila je značajnih četiristotinjak milijuna kuna. Revidirana dobit je, očekivano, bila niža od nerevidirane. No, čak i da konačni podaci pokažu manji profit od sadašnjih 3,86 milijardi kuna, brojka je još uvijek visoka i gotovo je sigurno da će ostati viša od lanjske dobiti.

Ovo je vrlo dobra informacija za bankovni sustav koji je tijekom gotovo cijele prošle godine uglavnom bilježio nižu dobit nego u 2009. Nagli skok potkraj godine mogao bi biti indikator da je najgore vrijeme za banke prošlo. Visoke razine rezervacija za loše kredite, koje su tijekom 2009. godine ‘pojele’ zaradu banaka, lani nisu bile tako izražene. Ostaje nejasno je li to znak oporavka gospodarstva ili samo prolongiranje neizvjesnosti. Poznato je da je udio nenaplativih kredita konstantno rastao tijekom 2010. godine, a istovremeno realni sektor nije pokazao bilo kakav znak da se situacija bitno poboljšava. Banke su, pak, uvelike lani reprogramirale stare kredite i produljivale im rokove dospijeća, tako da otpisi kredita još uvijek nisu uzeli maha koji su možda mogli.

U 2009. godini, razlika između prvotno objavljenih nerevidiranih podataka i kasnije revidirane dobiti iznosila je značajnih četiristotinjak milijuna kuna. Revidirana dobit je, očekivano, bila niža od nerevidirane. No, čak i da konačni podaci pokažu manji profit od sadašnjih 3,86 milijardi kuna, brojka je još uvijek visoka i gotovo je sigurno da će ostati viša od lanjske dobiti. Ovo je vrlo dobra informacija za bankovni sustav koji je tijekom gotovo cijele prošle godine uglavnom bilježio nižu dobit nego u 2009. Nagli skok potkraj godine mogao bi biti indikator da je najgore vrijeme za banke prošlo. Visoke razine rezervacija za loše kredite, koje su tijekom 2009. godine ‘pojele’ zaradu banaka, lani nisu bile tako izražene. Ostaje nejasno je li to znak oporavka gospodarstva ili samo prolongiranje neizvjesnosti. Poznato je da je udio nenaplativih kredita konstantno rastao tijekom 2010. godine, a istovremeno realni sektor nije pokazao bilo kakav znak da se situacija bitno poboljšava. Banke su, pak, uvelike lani reprogramirale stare kredite i produljivale im rokove dospijeća, tako da otpisi kredita još uvijek nisu uzeli maha koji su možda mogli.

Nedostaje osam milijardi
Aktiva bankovnog sustava krajem 2010. godine iznosila je gotovo 392 milijarde kuna, odnosno bankama nedostaje još samo osam milijardi kako bi premašile razinu od 400 mlrd. kuna. Tijekom 2010. godine ta je aktiva povećana za 13,6 milijardi odnosno za 3,6 posto. Ta je razina rasta vrlo daleko od desetak i više posto koliko je godišnje rasla aktiva banaka prije samo nekoliko godina.