Banke iznose dio dobiti iz zemlje

Bruto dobit bankarskog sektora u 2009. godini, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosi visokih 4,22 milijardi kuna, no riječ je ipak o dobiti koja je za više od četvrtine niža u odnosu na bruto dobit bankarskog sektora iz godine ranije. Velike banke redom su, unatoč recesiji, padu BDP-a, plaća građana i potražnje, a uz istovremeni rast loših plasmana, ponovo zaradile impozantne svote.

No, svoju će dobit nakon oporezivanja rasporediti na različite načine, sukladno odlukama vlasnika. Neke će banke, poput Zagrebačke i Splitske (kako su nam potvrdili i u toj banci), cijelu lanjsku neto dobit zadržati, dok će neke dio svojih dobiti, poput PBZ-a i Erstea, isplatiti na ime dividende dioničarima koji se mahom nalaze izvan granica Hrvatske. Konkretno, Zagrebačka banka, koja je lani zaradila dobit nakon oporezivanja od 1,216 milijardi kuna, rasporedit će cijelu tu dobit u zadržanu, čime ponavlja svoju lanjsku praksu kada je neto dobit za 2008. godinu, u iznosu od 1,4 milijarde kuna, također u cijelosti zadržala u Hrvatskoj. Većinski dioničar banke je talijanski UniCredit.

Druga po veličini banka u Hrvatskoj, Privredna banka Zagreb, čiji je većinski dioničar također jedna talijanska banka - Intesa Sanpaolo, u 2009. godini je ostvarila dobit poslije oporezivanja u iznosu od 926,58 milijuna kuna, a raspoređuje ju na način da iznos od 323,17 milijuna kuna isplaćuje na ime dividende dioničarima, dok 603,4 milijuna kuna raspoređuje u zadržanu dobit. Intesa u PBZ-u drži udio od 76,6 posto, dok 20,8 posto ima EBRD, a ostalo su mali dioničari. Dakle, od ukupnog iznosa dividende Intesi ide oko 248 milijuna kuna. PBZ, dakle, oko trećine dobiti za prošlu godinu isplaćuje dioničarima, no lani je i ta banka, kao i Zaba, cijelu neto dobit iz 2008. u iznosu od 1,1 milijardu kuna zadržala u Hrvatskoj.

Neto dobit Erste banke za 2009. godinu iznosi 606,97 milijuna kuna, a za predstojeću se skupštinu banke predlaže da se 453,6 milijuna kuna rasporedi u zadržanu dobit, a 153,34 milijuna kuna isplati na ime dividende dioničarima. Najveći dioničar Erste banke d.d. Rijeka je austrijski ESB Holding u kojem udjele imaju Erste Group i Steiermärkische Bank. ESB Holding zajedno raspolaže s 96,09 posto temeljnog kapitala banke pa i većina iznosa ukupne dividende, nešto više od 147 milijuna kuna, treba otići upravo tom dioničaru, put Austrije. Dok su, dakle, Zaba i PBZ-a lani cijelu dobit iz 2008. ostavile u Hrvatskoj, a Zaba to u cijelosti čini i ove godine, Erste banka je i lani od ukupne neto dobiti za 2008. u visini od čak 787 milijuna kuna zadržala 591 milijun kuna, dok je dioničarima, pretežito naravno većinskom, isplatila 192 milijuna kuna.

Iz Splitske banke su nam prošli tjedan potvrdili da su odlučili cijelu neto dobiti iz 2009. zadržati u Hrvatskoj. Banke se, dakle, različito ponašaju, a neke su čak i lani, kada je potreba za kapitalom bila daleko snažnija nego ove godine, dio svojih dobiti uspjele iznijeti van. Treba podsjetiti da su banke u krizi, krajem 2008 i početkom 2009. godine, ipak pružale utočište državi koja se morala zaduživati na domaćem tržištu jer vani nije bilo slobodnog kapitala, no sve su to uspjele kompenzirati i naplatiti visokim kamatama, s tim da je država i siguran klijent za kojeg se ne moraju izdvajati rezervacije. Već ove godine, kada kapitala na tržištu ima dosta, ali zato raste udio nenaplativih ili loših kredita (već je gotovo na osam posto), što utječe na smanjenje dobiti, dio banaka ponovo počinje stotine milijuna kuna povlačiti izvan granica Hrvatske kako bi nahranile apetite svojih dioničara.

Ti su dioničari većinom snažne europske bankarske grupacije koje su za vrijeme krize pomagale svojim bankama-kćerima, pri čemu u Hrvatskoj to i nije bilo toliko izraženo budući da banke u Hrvatskoj posluju stabilno i sigurno, koliko primjerice u zemljama u kojima su i sami bankarski sustavi bili ugroženi. Vlasnici banaka u Hrvatskoj bili su navikli na izvrsno poslovanje svojih ovdašnjih menadžera i visoke prinose na kapital, pa bi, predviđa dio analitičara, daljnjim padom prinosa na kapital (ROE) mogli biti sve razočaraniji, a time i manje zainteresirani da dobit zadržavaju u Hrvatskoj i reinvestiraju je u nove kredite budući da se kapital seli tamo gdje su profitabilnost i povrat veći.