Bankama oslobođeno 2,9 milijardi dodatne likvidnosti

Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je odlučio smanjiti stopu obvezne pričuve banaka sa 14 na 13 posto, čime se bankama oslobađa oko 2,9 milijardi kuna dodatne likvidnosti, izvijestili su u srijedu iz HNB-a ističući da je ta odluka donesena u cilju poticanja gospodarskog oporavka izdašnijim i povoljnijim kreditima. »U cilju poticanja gospodarskog oporavka izdašnijim i povoljnijim kreditima za projekte koji pridonose zdravom rastu, racionalnom zapošljavanju i poboljšanju platne bilance, Savjet HNB-a na današnjoj je sjednici odlučio smanjiti stopu obvezne pričuve banaka sa 14 na 13 posto«, priopćeno je iz HNB-a. Nova stopa primijenit će se već kod sljedećeg obračuna, za tjedan dana.

Tom se odlukom poslovnim bankama oslobađa oko 2,9 milijardi kuna dodatne likvidnosti (oko 2,4 milijarde u kunskom i pola milijarde kuna u deviznom dijelu pričuve), što povećava njihov kreditni potencijal i smanjuje im jedinične troškove poslovanja. Banke bi ta sredstva koristile udruženo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, koja će preuzimati i dio rizika za zajedničke kreditne plasmane, prema kriterijima što ih je utvrdila Vlada RH. S obzirom da bankovni sustav već raspolaže s oko pet milijardi kuna slobodne likvidnosti, računa se da novca za početak gospodarskog oživljavanja ima dovoljno, navodi Savjet HNB-a. Krajnji rezultat cijelog ovog projekta trebali bi biti poticanje kreditne aktivnosti za zdrava poduzeća.

»Ukoliko se pokaže da se sredstva doista koriste sukladno proklamiranim ciljevima, središnja banka spremna je i na daljnje snižavanje stope obvezne pričuve. No, ukoliko se današnjom odlukom oslobođena sredstva ne budu koristila kao što je predviđeno, već za ponovno poticanje uvoza potrošnih dobara ili pak za ulaganje u devize i time izazvano destabiliziranje tečaja, Hrvatska narodna banka djelovat će svim raspoloživim mjerama, uključujući upravljanje likvidnošću, da bi sačuvala makroekonomsku stabilnost«, ističu iz HNB-a.

Razmatrajući aktualna zbivanja u financijskom i realnom sektoru, članovi Savjeta osobitu su pozornost posvetili pokazateljima poslovanja banaka koje su, prema preliminarnim nerevidiranim podacima, u prošloj godini ostvarile dobit prije oporezivanja u iznosu 3,4 milijarde kuna, što je za četvrtinu manje nego prethodne godine, dok su troškovi rezervacija porasli za oko 2,3 milijarde kuna.

Problematični krediti gotovo su udvostručeni tijekom godinu dana i krajem prosinca iznosili su više od 7,6 posto. Dospjela a preko 90 dana nenaplaćena potraživanja premašila su 20 milijardi kuna, što je porast za oko milijardu samo u zadnjem tromjesečju, a kod jedne trećine kredita zabilježeno je zakašnjenje u otplati, od jednog dana pa naviše.

Ističe se i da je od ukupno 39 banaka i štedionica, prema preliminarnim nerevidiranim podacima, njih devet iskazalo gubitak u poslovanju, dok je takvih u prethodnoj godini bilo pet.

Prosječna stopa adekvatnosti kapitala još je na relativno visokih 15,7 posto. Prema ocjeni članova Savjeta HNB-a, ti podaci pokazuju da je bankovni sustav uspio sačuvati stabilnost, ali i da su njegovi rezultati itekako povezani sa zbivanjima u realnom sektoru. Tim više, i banke bi morale dati konkretan doprinos pokretanju dugoročnijeg oživljavanja gospodarstva, umjesto da gledaju samo svoj parcijalni, kratkoročni interes, iskazan u zaračunavanju što većih kamata na sve vrste plasmana, ističe se u priopćenju.